Milanović: Proračun je realan, a ne kozmetički

Vijesti 14. stu 201414:28 > 14:36
Cropix/Goran Mehkek

Predsjednik Vlade Zoran Milanović u petak je u Rijeci izjavio da je državni proračun realan, a ne kozmetički kako tvrde kritičari, a na zamjerke da su političke stranke dobile više, kazao je da to baš i ne stoji.

“To nije razvojni i socijalni proračun jer bi tada bio savršen a to ne može biti. To smo slušali osam godina dok se pljačkalo u isto vrijeme“, naveo je Milanović, dodavši da se u proračunu mora napraviti ravnoteža te da su uštede u proračunu realne.

Vlada je u četvrtak Saboru uputila prijedlog državnog proračuna za 2015. godinu u kojem su prihodi planirani na razini od 106,4 milijarde kuna, a rashodi 118,9 milijardi kuna, pa planirani deficit državnog proračuna za 2015. iznosi 12,5 milijarde kuna, što je smanjenje za nešto više od tri milijarde kuna.

Na pitanje o izlasku Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) iz državne riznice, Milanović je kazao da se taj novac sad „stavlja pod malo jači reflektor jer želimo da se taj novac više vidi i da se njime upravlja“. Novac će se preseliti na poseban račun u HNB, a ne u komercijalnim bankama, kazao je premijer.

Na upit da komentira tvrdnje da su se u proračunu svi nečega odrekli, a da su političke stranke dobile više, Milanović je kazao da to baš i ne stoji. Kazao je da političke stranke godinama dobijaju sve manje.

“Postojeći sustav, po kojem liste s najboljim izbornim rezultatima dobijaju najviše novca je dobar, jer se mora znati odakle dolazi novac”, rekao je, dodavši da SDP živi samo od tog novca i minimalnih renti.

„Vidjeli smo što se događa kad stranke uzimaju novac iz javnih poduzeća. Tako je u predizbornim kampanjama SDP imao dovoljno novca i radili smo transparentno a konkurencija, koja bi trebala imati malo više od nas, imala je tri puta više“ istaknuo je.

Komentirajući, na novinarski upit, zabrinutost riječkoga gradonačelnika Vojka Obersnela da će ostati bez 50 milijuna kuna u proračunu zbog novih mjera, Milanović je rekao da će Rijeka, kao i drugi gradovi, dobiti dio tog novca natrag kroz kompenzacijske mjere te putem velikih projekata kao što je gradnja kontejnerskog terminala i cesta.

Milanović: Karamarko kasni 15 godina s prijedlogom porezne reforme

Novinari su premijera zamolili da komentira i riječi predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka, koji je jučer na opatijskom savjetovanju ekonomista rekao da je za gospodarski oporavak nužna porezna reforma, te naveo da u HDZ-u razmišljaju u smjeru Slovačke. Slovačka je, naime, svojedobno uvela porezni sustav s ujednačenim poreznim stopama (flat-rate).

Milanović je odgovorio da o ujednačenju stope PDV-a nije razmišljala ni jedna bogata zapadna demokracija, nego se s tim eksperimentiralo samo u srednjoj i istočnoj Europi. „Ne mislim da je to samo po sebi zlo, ali nakon toliko godina u Hrvatskoj mislim da je prekasno sad o tome govoriti. Progresivan sustav oporezivanja koji imamo je pravedan i održiv“ ustvrdio je.

Premijer je kazao da bi „ljudi koji se u to uopće ne razumiju i o tome ništa ne čitaju, a kojima savjetnik šapne na uho sa zakašnjenjem od 15 godina, morali biti oprezniji. “U ovom trenutku ići na takvu poreznu reformu, kad je kriza, bio bi pomalo neodgovoran eksperiment čijih prihodnih posljedica nisu svjesni“, poručio je Milanović, koji je bio na gradilištu kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali u riječkoj luci.

Kazao je i da Rijeka ima sjajne uvjete za prihvat najvećih brodova, zbog dubine mora, a to je prednost u odnosu na Koper. “Ovo ulaganje od preko 300 milijuna eura kreditom Svjetske banke je dobra i važna stvar”, ocijenio je.

Premijer je rekao i da je gradnja trajekata za domaćeg brodara Jadroliniju, poput danas krštenog “Mljeta”, način da se mogući strani brodari „drže na distanci“ kad se za nekoliko godina otvori tržište za trajektne lokalne linije, od kojih su mnoge vrlo profitabilne.

Na pitanje o najavljenom prosvjedu Gorana zbog gubitka novca ukidanjem zakona o brdsko-planinskom području, Milanović je izjavio da Gorski kotar po indeksu razvijenosti nije siromašan nego da ima posebne probleme zbog planinskog područja.

“Kriterije indeksa razvijenosti ne možemo dovoditi u pitanje jer bi morali dovoditi u pitanje i kriterije EU-a. U Hrvatskoj ima općina koje imaju indeks razvijenosti i 40 posto a nikad do sada nisu dobivale nikakve potpore”, rekao je Milanović, najavivši da će Gorski kotar, ono što sad postupeno gubi, dobivati kroz niz predviđenih mjera usporedivih za one na jadranskim otocima.