Gost Novog dana bio je saborski zastupnik Reformista Radimir Čačić.
Kako vam se čini proračun nove Vlade?
Rekao bih da puno više nije trebalo očekivati. Proračun je rađen u jednom zgusnutom vremenu i ono što je učinjeno je da na tragu rasta BDP-a koji nije onako optimističan kao što se najavljivalo, ali je rast, nije 2, ali je 1,6. Nova Vlada je napravila još optimističniju prognozu i povećala je za 5 posto prihode. Time si je otvorila prostor da na tragu tog optimizma poveća i rashode za 2 posto i dobila je 3 milijarde za smanjenja deficita.
Je li se moglo više?
Moglo se i može se puno više. Mora se puno više. To je Resavska škola, prepisivanje proračuna iz godine u godinu. Sve stavke su više – manje s manjim razlikama. Rast BDP-a je pogodovao smanjenju deficita.
VEZANE VIJESTI
Izvoznici i HUP kažu da je rast prepun optimizma i nije rezultat uspjeha i strukturnih reformi u Hrvatskoj…
HUP je potpuno u pravu i svi drugi koji traže ozbiljne reforme, smanjenje troška nadgradnje, koji ovdje nije vidljiv, zadržava se i povećava. A što se tiče porasta, kako i zašto se on dogodio, nije u pravu prošla Vlada s tvrdnjom da je posljedica njezinog djelovanja, a još manje nova, koja kaže da je to posljedica njezinog prisustva. Cijena kapitala, cijena energije, situacija na mediteranskom tržištu, koja je otvorila prostor za našu nišu, uz niz drugih stvari popravlja naše šanse. Jako sporo dizanje našeg udjela u EU fondovima neizbježno će dovesti do bolje investicijske slike, jer se ipak učimo povlačiti sredstva. To je malo i ispod svih razina očekivanja, a ove godine po prirodi stvari, čak i da Vlada ništa ne radi, imat ćemo rast, ako Vlada ne bude radila nikakve štete. Najniža cijena kapitala u povijesti bit će i ove godine tu negdje. To je za jednu visoko zaduženu zemlju dobro.
Jeste li zadovoljni rješenjem oko mirovinskih fondova, je li ono ozbiljno?
To je jako ozbiljno rješenje i trebalo je biti odavno. Sigurno je jako dobro i važno da se na jednoj ozbiljnoj razini uključe i financijski stručnjaci i nema nikakvog razloga da se to ne učini, osim političkih. Orešković je odmah prepoznao nužnost da se to učini. Još uvijek vidim da su u javnosti otpori unutar vladajuće koalicije.
Što mislite o navodima o brzom uvođenju eura, još do kraja ove godine?
To se neće desiti, jer treba zadovoljiti cijeli niz uvjeta, a i nisam siguran da je to najbolje rješenje za nas.
Pratimo cijeli niz izjava, HDZ uporno ponavlja da je kandidat za ministra branitelja Milijan Brkić, Petrov tvrdi da nije siguran tko je kandidat. Kako vama izgleda ta situacija, iz pozicje dugogodišnjeg političara?
Pretpostavljam da i jedan i drugi govore poluistine. Svi znaju da je Brkić kandidat, a nijedan ni drugi ne govore u javnosti. Radi se o situaciji koja nije dobra i u suštini imamo trajno sukobljavanje, nepovjerenje i nedostatak suradnje s druge strane. To nije koalicijska Vlada, koja je ušla u izbore na zajedničkoj platformi. Ušla je na način da je desna Vlada ušla s programom desnice, a Most ušao s programom ‘ne lijevima’ i ‘ne desnima’. Pitanje je dokad ćemo biti zarobljenici te situacije.
Podjele su poprilično velike. Petrov tvrdi da nikog nije konzultirao o održavanju presice u Vladi. Koliko je to ozbiljna situacija i koliko govori o dugoročnoj stabilnosti saborske većine?
Dok se ne dogodi mogućnost prebjega iz jedne koalicije u drugu, što bi bila jasna poruka o moralnosti, nečasnog odnosa prema biračima, ali ako se ne dogode prebjezi, bilo tajno ili javno, tada mislim da će ova Vlada na ovaj mučan i spor način i bez stvarnih pomaka još trajati.
Na koga mislite kad spominjete prebjege s lijeve strane. Može li to biti HNS?
To bi potpuno razorilo ugled HNS-a, rejtinga ionako nemaju. Ako se Most ne supstituira u svom ključnom dijelu, nema mogućnosti promjene igre kojoj svjedočimo. To nije dobro za rad Vlade i ozbiljne poteze, ali to dodatno pojačava značaj premijera Oreškovića, jer ako već politika ne radi ništa, onda on ima na sebi teret i odgovornost, ali i šansu, jer se neki potezi moraju povući. Dobar je primjer HAC, jer je on jasno prepoznao problem i odredio smjer u kojem treba ići, a Sabor i Vlada se tek trebaju odrediti.
Što je s prijedlozima Reformista?
Mi ćemo u svakom trenutku izlaziti sa svim prijedlozima s kojima smo dosad izlazili i mislimo da je to jako važno i to je ta ogromna prednost ove slike koju imamo, a to je da Sabor dobiva ulogu, da nemate više dizače ruku ‘ZA’ kad je Vlada i ‘PROTIV’ kad je opozicija.
Trebaju li saborskim zastupnicima, posebno onima iz Mosta, savjeti, pogotovo kad je riječ o gospodrstvu?
Rekao bih da svakome u ovoj zemlji trebaju savjeti. Najveći problem svih vlada je što misle da su kad su stigli na pozicije božjom milošću stekle sva znanja. Osobno nikad, ali baš nikad, se nisam usuđivao donositi odluke ili raditi prijedloge ili zakonske strategije, a da se nisam konzultirao sa svima koji imaju nešto za reći. To je jedan od najvećih hendikepa hrvatske politike, a to je da je činjenicom izbora pribavila sva znanja.
Pravo na stan i dio stanarine za HDZ i SDP nije neuobičajeno. Most se tome pridružio i prihvatilo privilegije. Kako to komentirate?
Ja bih rekao da se moramo odlučiti hoćemo li od Sabora i Vlade tražiti da rade svoj posao na najvišoj mogućoj razini i dati mogućnost da odabir ljudi na te pozicije bude najbolje što Hrvatska može dati ili što će zbog malih demagoških igara to onemogućiti. Moramo na razini europskih standarda, a poštujući uvjete u kojima Hrvatska živi, definirati pravila igre i odrediti koja su prava zastupnika Sabora i Vlade. Ona ne smiju biti ni viša ni niža od europskog standarda, kako bismo bili sigurni da nam se kvalitetni ljudi uključuju u politiku. Kod nas se stvari uvijek rješavaju parcijalno, ne može se pričati o plaći saborskog zastupnika, ako se ne gleda cjelokupna situacija.
Most je, primjerice, tražio da se plaće spuste na 9.999 kn…
To je derogiranje uloge Sabora i političkih stranaka. To mogu male stranke i slučajni ljudi koji prodaju demagogiju, a koji kad dođu u Sabor ne znaju reći riječ. Ti ne trebaju primati plaću, jer je pitanje što uopće tamo rade. Velike i ozbiljne stranke HDZ i SDP si ne mogu dozvoliti takve stvari. Farsa oko naknade za djecu ne bi se trebala događati. Cjenkanje oko plaća čini se kao supermarket.
Ja osobno nikad nisam živio od saborske plaće, jer sam bio poduzetnik. Svi zastupnici i državni dužnosnici, kao i premijer, trebali bi primati minimalac i to će biti naš amandman u saboru. Prosjek plaće ili minimalac koji Hrvatska propiše. Licitiranje oko toga što bi netko učinio ili će učiniti je bespredmetno i u javnosti, izaziva bez stvarnih razloga očekivanja ili razmišljanja o tome da je to rješenje. To financijski nije nikakvo rješenje, nitko s ozbiljnijim poslom i karijerom u tom se slučaju neće upuštati u politiku. U politiku će se upuštati ljudi koji nikad ništa ozbiljno nisu napravili, niti su primili ozbiljnu plaću.
Pitanje imovinskih kartica i stana u Zagrebu, zastupnici, ako stanuju više od 50 kilometara Zagreba, imaju pravo na stan od 2500 kuna najma i 500 kuna režija ili prijevoz. Mene je, uvjetno rečeno pogodilo ili frustriralo sljedeće. Odabrao sam korištenje 2500 + 500 kuna stana u Zagrebu i imam trajno tu mogućnost. Obzirom da mi je majka donacijom prenijela stan darovnim ugovorom, proces upisa vlasništva još traje, ja ću tad prekinuti ovaj stan i i dalje ću koristiti putne troškove. Učinit ću to da me nitko ne proziva. Radi se o jednoj vrlo prizemnoj demagogiji. Nešto što je zakonito i vrlo logično. Zato što netko ima svoju imovinu i štednju, nije bio državni službenik i imao 5 ili 10 milijuna na računu.
Sinčić je ustvrdio da vas nikad nije vidio na sjednici Sabora. Kako to komentirate?
Nema razloga to uopće komentirati. Zašto to komentirati kad postoje ispisi mojih izlaganja i Sinčićevih. Ja vas pozivam da uzmete moja izlaganja, u ime kluba i replike, tekuća problematika Sabora zahtijeva da zastupnici izlažu programe svojih stranaka. Moja izlaganja su postojeća, a izlaganja gospodina Sinčića nema, jer nisu bila. Prizemno je i štetno za ovu zemllju, da ljudi koji nemaju što reći uopće sjede u Saboru.
Treba li se u Sabor uvesti kontrola dolaska na posao?
Ne, to je glupost. Ne mjeri se kvaliteta saborskog rada time je li netko došao i dao karticu u 8 ujutro i izašao u 2 popodne. Mjeri se kvalitetom sadržaja koji se nudi. Nije nužno da kvantiteta nudi kvalitetu, ali je pretpostavka.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
