Gošća Pressinga bila je ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović.
Jedna od ovaših dobro prihvaćenih izjava bila je da će državna tijela biti obvezna komunicirati mailom. Mail postoji dvadesetak godina, a mi ga tek sad na velika vrata uvodimo u javnu upravu. Kako to funkcionira?
VEZANE VIJESTI
Nema opiranja. To je zaključak koji je jako dobro privaćen. U 21. stoljeću nema potrebe za papirnatom komunikacijom. Utvrdili smo da nas od komunikacije mailom očekuje ušteda od oko 20 milijuna kuna. To je vrlo lijepa ušteda. Može biti i veća. Vodeći računa o tome koliko se troši na papire, tonere…
Koliko bi to moglo ubrzati procese?
Mi ćemo pratiti rezultate koji su postignuti. Ono što smo sigurni jest da će se procesi ubrzati i da će komunikacija biti efikasnija. To je prvi korak u elektroničkom poslovanju u punom smislu riječi.
Je li potrebno reagirati u suprotnim slučajevima?
Naše ministarstvo ima tu zadaću, koordinirati ministarstva i odrediti tko što radi. U cilju je sljedeći mjesec da zaposlenici koji primaju plaću u javnoj upravi dobivaju platne liste u svoj pretinac. Cilj je promovirati još jače usluge koje na neki način poboljšavaju kvalitetu usluge. S jedne strane ušteda, s druge poboljšanje usluge i servisa.
Postoji i ideja da inspekcijske službe ne kažnjavaju zbog minornih prekršaja, nego da budu i u savjetodavnoj ulozi. Kako mislite to provesti?
U sklopu reformskih mjera je i prenošenje dijela inspekcijskih poslova sa središnje države na županije. Naša je namjera da inspekcije djeluju edukativno. Moraju se poštivati zakoni, ne bježimo od toga, međutim moje je mišljenje da su zakoni vrlo rigidni, ali su ih pisali ljudi. Neki su napisani prije nekoliko desetljeća, mi smo toga svjesni. Treba javnu upravu maksimalno približiti građanima. Porezna uprava treba djelovati edukativno, mi smo na to malo zaboravili. Na tome treba raditi.
Kad ćemo to moći vidjeti?
U svakom ministarstvu, pa i u mom, postoji inspekcija. To je tema za upravne inspektore i postupit ću kako mi oni savjetuju. S resornim se ministrima razgovara o toj temi i maksimalno ćemo izaći u susret građanima kako bismo sustav napravili modernijim.
Što je sa smanjenjem troškova mobitela? Vi ste rekli da trošite 200 kuna, a po zadnjem prijedlogu se predviđa da je 400 kuna limit za trošenje mobitela. Je li to previše ili je to rezultat loše javne nabave?
Promijenili smo tu odluku o korištenju službenih auta i mobitela i otišla je u Vladu. Ti su limiti prilagođeni stvarnim potrebama. Ja sam svjesna da ministri moraju imati osnovna sredstva za rad, a to je i mobitel. Ono što je u prijedlogu odluke su limiti za dužnosnike druge skupine. Ovim se načinom uređuje sustav. Ranije nije bilo limita.
Kako ćete to kontrolirati?
Kod nas postoje kontrole u ministarstvu, kod plaćanja računa iz mjeseca u mjesec prate se iznosi i glavni tajnik prati potrošnju, a zaposlenici, koji imaju pravo na mobitel, za potrošnju iznad limita sami plaćaju razliku.
Kako se to nadomiruje?
To je odredba koja postoji i dan danas u Ministarstvu uprave, dugo postoji to rješenje i ono je općeprihvatljivo.
Jedan od prijedloga je smanjenje broja agencija. Zašto?
Ja moram reći da su agencije zanimljiva priča. Mi popularno kažemo agencije, ali to su pravne osobe s javnim ovlastima, čiji je osnivač Republika Hrvatska i obavljaju javne poslove, ne zovu se sve agencije, neki su zavodi, centri, u sustavu ih ima 79. Sve te pravne osobe rade različite poslove. Neke su regulatori, neke rade dokumentacijske poslove. Broj je prilično velik, ali je i u drugim zemljama, Hrvatska nije izuzetak. Ono što su napravile druge europske zemlje jest da su išle u smjeru racionalizacije broja agencija, zbog smanjenja broja rashoda i povećanja efikasnosti i uklanjanja preklapanja nadležnosti. Jedna od naših reformskih mjera je smanjivanje broja agencija i na tome se već radi. Prijedlozi su da se neke privatiziraju, da se spoje ili da se neke agencije vrate u okrilje ministarstava. Ministarstvo će intenzivno i dalje raditi na smanjenju broja agencija.
U vašoj imovinskoj kartici stoji da ste imali tvrtku. Kako je bilo biti poduzetnik u Republici Hrvatskoj? Jeste li osjećalli sav teret onoga protiv čega se sad borite?
Važno je u Republici Hrvatskoj potaknuti poduzetništvo. U Hrvatskoj nema dovoljno aktivnosti i mjera usmjerenih poticanju poduzetništva. Djeca i studenti se malo odlučuju na karijeru poduzetnika. Smatram da su vještine rada u poduzetništvu vrlo važne. Važno je naglasiti za razvoj javne uprave u ubudućnosti da sva znanja i vještine treba preoblikovati kako bi se javna uprava unaprijedila.
Imate i neke dionice u nekim kompanijama. Tko donosi investicijske odluke, vi ili suprug?
Ja ću samo reći da smo i suprug i ja ekonomisti.
Što će biti s e-Hrvatskom koja je do sada bila pod okriljem Ministarstva uprave i Radnim skupinama koje u sklopu toga djelovale?
E-Hrvatska je vrlo važna tema i na tome intenzivno radimo. U fazi smo usvajanja strategije Hrvatska 2020. Pomoćnik Bernard Gršić je zadužen za tu temu i on to operativno koordinira. E-Hrvatska ide dalje.
Radite li na razvoju komunikacijskih vještina svojih djelatnika? Kada ćemo dočakati da nas se tretira kao klijente, ljubazno i sa radnim elanom?
Ja moram reći da je u okviru naše nadležnosti i državna škola za javnu upravu, važna institucija gdje postoji niz programa koji su važni za rad u javnoj upravi. Pitanje i temu ću podijeliti s ravnateljicom i vidjet ćemo ima li takvih programa i radit ćemo da se napravi jedan program da se ponude sadržaji koji će koristiti građanima.
Kada će se konačno umrežiti sva ministarstva, Porezna uprava i ostale institucije? Do kad će vrijediti FTP1 pravilo i čemu biljezi za sve to?
informatizcija i digitalizacija je važna. Tijela su do neke mjere povezana. Na tome se intenzivno radi. Već je puno toga napravljeno. Svjesna sam da ima još puno posla. Na bazama podatka i usklađivanju treba puno raditi. To je jedna od naših važnih zadaća i važnih prioriteta.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook.
