Hrvatska je dio europskog mozaika, ali treba biti kroatocentrična i više nećemo rabiti pojam regije, već susjedstva, rekao je u petak šef diplomacije Miro Kovač na Okruglom stolu u Zagrebu čiju organizaciju potpisuju i HAZU te njemačka bavarska zaklada Hanns Seidel.
Zadatak Hrvatske danas mora biti “da sa svim susjedima ima uređene odnose”, rekao je ministar vanjskih i europskih poslova, središnji govornik skupa održanog pod nazivom “Hrvatska kao sjecište srednje i jugoistočne Europe”.
PROČITAJTE JOŠ
Otkako je formirana nova vlada 22. siječnja, ministar je krenuo u obilazak susjedstva, a prvo je odredište bila Bosna i Hercegovina čiji put u Europsku uniju Hrvatska podupire kao i uključenje drugih zemalja jugoistočne Europe.
“Ustavnopravnost i jednakopravnost Hrvata u BiH i ulazak BiH u EU su dvije strane iste medalje”, rekao je.
Hrvati su najeuropskiji od triju naroda i oni su najzainteresiraniji za europsku integraciju BiH, a bitno je da sva tri naroda u BiH dijele zajedničku europsku viziju, rekao je Kovač i najavio: “Sada krećemo u uređenje odnosa s BiH”.
U pregledu posjeta drugim susjednim zemljama nabrojao je Italiju čiji će ministar vanjskih poslova Paolo Gentiloni uskoro posjetiti Hrvatsku, zatim Sloveniju i Mađarsku s kojima su odnosi bili zategnuti zbog neriješenih pitanja granice u slučaju Slovenije te nesuglasica s Mađarskom, ali je “optimist”.
U tom je kontekstu rekao da je mađarski premijer Vitkor Orban pomagao u pristupu Hrvatske u EU i da “to treba vrednovati”.
Hrvatska podržava ulazak Crne Gore u NATO, rekao je i ocijenio da je učinjen možda najveći napredak u uređenju odnosa s tom susjednom zemljom nakon rata 90-ih.
Smatra propustom što nijedna hrvatska županija nema izravnu suradnju s Gradišćem u Austriji i poručuje da treba potaknuti mogućnost suradnje Burgenlanda i hrvatske vlade.
Odao je priznanje Makedoniji za njezino sudjelovanje u teretu migracijske krize i rekao: “Mi smo jedni za druge sudbinski vezani”.
Ministar Kovač je nadalje najavio da će nakon parlamentarnih izbora u Srbiji posjetiti tu susjednu zemlju i ponovio da Zagreb podupire ulazak Srbije u EU, ali ona mora ispuniti kriterije pune suradnje s Haškim sudom, provesti ugovor o zaštiti hrvatske manjine u Srbiji i ne postavljati se kao sudac za ratne zločine za cijelu regiju.
Podsjetivši na riječi Josipa Juraja Stossmayera da su obrazovanje i znanost važni za Europu i svijet, a kultura i umjetnost za očuvanje nacionalnog identiteta, akademik Zvonko Kusić, sadašnji predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) rekao je da je Strossmayer u tu svrhu i osnovao temeljene institucije – HAZU, Zagrebačko sveučilište te Galeriju starih majstora.
Te ustanove djeluju i danas nakon 150 godina, rekao i u kratkom osvrtu na povijest Preporodne dvorane palače Narodnog doma HAZU u kojoj je održan Okrugli stol opisao njezinu simboliku i važnost.
U toj su dvorani počeli raditi pokretači Ilirskog porketa, u njoj je Ivan Kukuljević-Sakcinski pozvao na uporabu hrvatskog jezika i u njoj je banom bio proglašen Josip Jelačić.
Uvodne riječi održao je Peter Witterauf, izvršni direktor njemačke zaklade Hanns-Seidel, osnovane 1967. u Bavarskoj u svrhu poticanja međunarodnog dijaloga i europskog ujedinjenja, a danas ima niz svojih ureda u drugim zemljama.
U Hrvatskoj je zaklada počela raditi 1996., a godinu dana poslije otvorila je i ured u Zagrebu u kojem danas i središnji ured za regiju jugoistočne Europe.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook.
