Prva naknada na koju će se primijeniti imovinski cenzus bit će doplatak za djecu. U Nacionalnom programu reformi predstavljenom u četvrtak stoji kako će se do rujna 2016. ići u zakonske izmjene, ali bez konkretizacije
Trenutno je isplata dječjeg doplatka ograniče samo dohodovnim cenzusom. Na njega imaju pravo svi čiji dohodak po članu kućanstva nije veći od 1.663 kune. Iznosi doplatka kreću se u prosjeku oko 300 kuna s tim da se za djeca s invaliditetom isplaćuje 800 kuna, piše Tportal.
Iz državnog proračuna se godišnje za dječji doplatak izdvoji oko 1,6 milijardi kuna.
VEZANA VIJEST
Svjetska banka je prije dvije godine za Hrvatsku izradila procjenu učinka uvođenja imovinskog cenzusa na doplatak za djecu. Tad se imovina mjerila u obliku druge nekretnine, novčane ušteđevine i vlasništva dva ili više automobila.
Istraživanje je pokazalo da oko 19 posto građana živi u kućanstvu s dva ili više automobila, dok 13 posto onih koji primaju olakšice za djecu imaju dva automobila.
Kad bi se uvela sva tri imovinska cenzusa (druga nekretnina, ušteđevina i broj automobila) Svjetska banka je procijenila kako bi država uštedjela oko 195 milijuna kuna godišnje.
Podsjetimo, gošća Dnevnika N1 u četvrtak bila je potpredsjednica SDP-a Milanka Opačić koja je komentirala Vladin Nacionalni plan reformi.
‘Najveći dio ovog plana je naš, ali s ovim nekim dodacima na koje mi nismo pristali. Nismo pristali na povećanje dobne granice za mirovinu ovako rano. Radnici u Hrvatskoj ne rade u uvjetima u kojima rade građani EU. Svi parametri pokazuju da to nije bilo potrebno . Mi nismo to pistali, HDZ je.
Uvodi se imovinski cenzus na dječji doplatak – mi na to isto nismo pristali. Smatrala sam da je dohodovni cenzus sasvim dovoljan jer je to pravo djeteta, a ne roditelja. Mi nismo ni dali 1.000 eura od svakog novorođenog djeteta, svelo se samo na one kojima je potrebno. Za doplatak će ostati uskraćen dio ljudi ako imaju nekretninu ili štednju. To dovoljno govori o demografskoj politici.’
