Gošća Novog dana bila je bivša ministrica i saborska zastupnica Mirela Holy.
Kako komentirate činjenicu da se ovaj petak neće glasovati u Saboru?
Bilo je nekoliko slučajeva da nismo glasali petkom, ali nije bilo zato što nije bilo nikog tko bi mogao braniti prijedloge većine, više su bili drugi razlozi.
VEZANE VIJESTI
Mnogi se pitaju postoji li uopće saborska većina…
Mislim da je i ovdje stvarni razlog što nisu sigurni da bi prijedlozi dobili potrebnu većinu. Postavlja se pitanje postoji li dovoljan broj ruku za podršku Vladi, to je neugodno pitanje za vladajuću većinu, koja očito ne može zajedno.
Koliko to može trajati?
Teško je procijeniti, ja mislim da ne može previše dugo. Rješenje je da se dogovore i da procijene da im je bolje da ostanu u savezu kakav jest. Novi izbori neće biti raspisani ukoliko to ne bude prihvatljivo HDZ-u.
Tko će odlučiti o prijevremenim izborima?
Takva je situacija da nikome ne odgovaraju prijevremeni zbori, Mostu čak najmanje, jer teško mogu postići rezultat koji su ostvarili na parlamentarnim izborima. To je uvijek pitanje ljudske prirode. Pitanje je bi li trenutni saborski zastupnici riskirali da ne budu ponovno izabrani u Sabor. Prema anketama vidimo da su HDZ i SDP prilično izjednačeni, pitanje je kakva bi situacija bila. Ukoliko dođe do prijevremenih izbora, mislim da ćemo imati još veću situaciju bipolarizacije političke scene nego dosad.
Koliko je dugo Tomislavu Karamarku podnošljiv položaj da premijer Tihomir Orešković vuče poteze koji za HDZ znače veliki politički problem?
Vidjelo se da je Karmarko jako ljut. To se vidi iz komentara, retorike, neverbalne komunikacije. Vidi se da je veliko nezadovoljstvo i kod njega i u HDZ-u, koji smatra da ih se ponižava, jer Most vuče poteze i ne pita ih ništa.
Koliko u ovom trenutku zaista postoji Vlada koja treba odlučivati o promjenama i najavljenim reformama?
Ovo razdoblje kojem svjedočimo, koje se može nazvati eksperimentalnim razdobljem, govori koliko je velika nezrelost političke scene i kako političkim akterima nije stalo do interesa javnosti. Most nije trebao ulaziti u Vladu niti u koaliciju, jer ovo jest koalicija, bez obzira što oni govorili. Trebali su se odlučiti za podršku jednoj opciji uz nametanje konkretnih mjera. Tada je Hrvatska mogla iskusiti manjinsku vladu s fokusom na određene interese, tad je Most mogao kontrolirati provedbu promjena.
Vjerujete li da je moguće preslagivanje Vlade i da Karamarko postane premijer?
O tome se dosta špekuliralo, govorilo se da će pecati u bazenu HNS-a, ali to im ne bi bilo dovoljno, a i poznavajući ljude u HNS-u, nisam sigurna da bi mogli prijeći preko toga. Mislim da će se čak dogoditi i pecanje u SDP-ovu bazenu, čak i razbijanje Mosta, ali i Milan Bandić.
Je li realna suradnja s Milanom Bandićem?
Mislim da ne još. Mislim da se tu mislilo na Davora Bernardića i ostatak nezadovoljnih ljudi uglavnom iz zagrebačkog SDP-a. Ne vidim da bi, primjerice, gospodin Rajko Ostojić mogao ići u suradnju s Bandićem.
Što za odnose u politici znači slaganje SDP-a i Mosta, koje smo vidjeli na primjeru davanja potpore Danielu Markiću za mjesto šefa SOA-e?
S jedne strane vidimo slaganje Mosta i SDP-a, a druge strane su i HDZ i SDP glasali zajedno o nekim prijedlozima. Nitko se ne bavi javnim interesom, vidimo da je potpuni raspad na političkoj sceni. Nitko se ne bavi reformama, isključivo se bave raspodjelom moći.
Postoji li mogućnost pregovora Zorana Milanovića i dijela Mosta?
Vidjeli smo da je i gospodin Grmoja otvorio vrata suradnje, da su spremni prijeći preko toga što je Milanović učinio, ali još se ne zna što je to on učinio, da je Most praktički preko noći odlučio promijeniti odluku o potpori SDP-u, ali ne znam što reći na to.
Je li Milanović spreman na preslagivanje?
Tu su poruke od strane SDP-a, mi ćemo vidjeti misli li i Most isto. Obzirom da ovaj petak neće biti glasovanja, ne znam što će se događati u Saboru. Mislim da SDP-u više ide na ruku novi izbori, jer je prostor ljevice počišćen i na izborima bi dobili veći broj glasova, Most bi razočarao, a HDZ bi opet bio tu negdje.
U kakvoj su poziciji manje stranke, posebice kad je u pitanju mirovinska reforma ministrice Nade Šikić?
Mislim da je HDZ napravio ogromnu pogrešku zato što su išli ideološki zaoštravati situaciju nakon što su formirali vlast, i nemaju unutarkoalicijske probleme, nego i međunarodne. Ogromna pljuska Hrvatskoj je i jučerašnji izostanak susreta ministra Kovača i američkog tajnika Kerryja. To je jasan signal da se mora mijenjati politika. Mislim da je toga postala svjesna i vladajuća većina. U sklopu toga mislim da je i ova dodjela većih sredstava LGBT udrugama, koju je napravio ministar kulture Zlatko Hasanbegović. Ali to je krpanje i kozmetička rješenja. Čini mi se da je trenutna vladajuća garnitura u HDZ-u prilično ideološki mračna.
Mislite li da postoji i treći put, u smislu okupljanja stranaka centra? Bi li takav politički projekt imao snagu?
Nisam uvjerena u to, zato što su se sve te stranke na neki način kompromitirale. Kad je nakon izbora Most bio nositelj velike nade, potpuno je to upropastio. Ja to Mostu najviše zamjeram, jer je nedostojnom politikom ubio nadu da je neka drugačija, vjerodostojna politika moguća. To je velika šteta i Hrvatska se dugo neće oporaviti od toga.
Koliku snagu ima predsjednica, posebice kad u obzir uzmemo njezine komentare kako je Dragan Lozančić bio Milanovićev osobni obavještajac?
Od samog početka se vidi da predsjednica ima osobni problem s Lozančićem, ali mora se držati ustavnih okvira, i jako je neodgovorno da ovako komunicira. Moraju se podastrijeti argumenti, a ne pljunuti čovjeka i kasnije reći da ne može otkrivati tajne podatke. To se treba rješavati u okviru sustava. Vidimo kakvo je bilo glasanje na Odboru za nacionalnu sigurnost, gdje su Most i SDP iznijeli podršku Markiću. Nisam sigurna kako će se ukupna situacija razvijati.
Koliko premijer ima utjecaja na ono što se događa u vrhu politike? Je li on namjeravao Lozančića zaposliti kao svog savjetnika?
Ja bih rekla da premijer pokazuje veliko nerazumijevanje i neslanaženje u političkim procesima. Mene to ne iznenađuje, jer on nije niti živio u Hrvatskoj, ne poznaje političke aktere niti procedure, procese, u velikoj mjeri ne poznaje niti biračko tijelo ili građane Republike Hrvatske i to sad polako isplivava na površinu. Njegovu najavu da bi Lozančić mogao biti savjetnik i povlačenje te informacije može se tumačiti u tom kontekstu.
Kako komentirate izjave jednog dijela HDZ-a da je premijer pod utjecajem Opusa deija i Ivića Pašalića?
Čini mi se da je Pašalić i dalje njihov član. HDZ je inače poznat po tome da je blizak hrvatskoj crkvi, ovo mi je pomalo apsurdno.
Vidite li izbor Pašalića u HGK? Mnogi kažu da je Pašalić nakon dugo vremena dobio izbore…
Ne znam. Bilo je napisa da supruga Oreškovića moli sa suprugom Pašalića i da tu postoji nekakva veza. Mislim da pitanja vjere moraju biti potpuno privatna i odvojena od sekularnog sustava države i ne znam na koji bi način to trebalo utjecati na političke odluke. Ukoliko bude izabran u HGK, onda možemo govoriti o utjecajima, jer znamo da tamo politika bira članove.
Očekujete li istragu DORH-a oko Lozančića ili je istup predsjednice dio nečeg što se može smatrati izvidom ili potencijalnim kaznenim djelom?
To treba procijeniti DORH. Svi ljudi koji se bave politikom trebaju razmišljati o tome na koji način njihove riječi mogu utjecati na određena politička kreatnja.
Kako vidite stanje u kojem se nalazi zemlja? Kako komentirate najavljenu privatizaciju, kojom država namjerava prikupiti 200 milijuna eura. Je li to realno?
Nažalost, vidimo da gotovo sve garniture na vlasti pokušavaju probleme manjka u blagajni rješavati rasprodajom. Stječe se dojam da se želi prodavati nešto što se nipošto ne bi smjelo prodavati. To je samo još jedan dokaz tome da nema nikakvih reformskih razmišljanja. Uvjerena sam da Hrvatska nema šansu, ako se ne provede reforma javne uprave, pravosuđa i teritorijalnog ustroja. Ni HDZ ni SDP ne žele ići u to. Sve dok bude tako vrtjet ćemo se u krug, bez obzira na ideološke detalje i provokacije vezane uz sadašnji mandat ili prošli mandat. Možemo reći da nema velike razlike između sadašnje i prethodnih vlada u smislu ekonomske politike. Isti je pristup i energetskim pitanjima i pitanjima privatizacije. Najavljuje se da će se ići na ukidanje najviše stope poreza na dohodak, a to pokazuje da nema jasne vizije kako mijenjati poreznu politiku. Ja podržavam da se smanje porezi na dohodak, jer je to porez na rad, ali onda treba naći balans, i vidjeti kako zakrpati tu rupu.
Ima li pozitivnog smjera u politici kad pričamo o zaštiti okoliša?
U ovom trenutku je prerano reći, tek su 3 mjeseca na pozicijama, to je postupak uhodavanja. Zakoni iz područja zaštite okoliša nisu još krenuli u proceduru, pa se ne može govoriti o jasnoj politici ministra. Hrvatska će sigurno plaćati penale Europskoj komisiji, jer nema šanse izvesti sve što je pred nama do kraja 2018. Imamo jedan centar za gospodarenje otpadom koji je u pokusnom radu i jako veliki broj odlagališta, nismo ništa uredili. Nema šanse da riješimo sve do isteka roka.
Je li moguće pregovarati o produženju roka i kolike bi te kazne uopće bile?
Jako je teško reći, ovisi od države do države i o vrsti prekršaja. Penali se raspisuju ovisno o veličini države, broju stanovnika, količini prekršaja, ekonomskoj snazi, ali penali u području zaštite okoliša znaju biti izrazito visoki. Ja sam, primjerice, nekoliko puta spominjala slučaj Italije, koja je plaćala milijun eura po odlagalištu dnevno.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
