Siniša Kovačić, vršitelj dužnosti glavnoga ravnatelja Hrvatske radiotelevizije, želi ispred imena skinuti prefiks v.d.
Zašto misli da to zaslužuje rekao je u intervjuu za Express.
VEZANE VIJESTI
U kakvom su stanju danas financije Hrvatske radiotelevizije? Jutarnji list navodi kako je u zadnje dvije godine Radman uštedio 203,1 milijun kuna. Broj zaposlenih smanjio je s 3366 na 2849. Stotinjak ljudi otišlo je zbog lažnih diploma. Jesu li te brojke točne i što vi kažete?
Jedno je knjigovodstvena dobit, a drugo je stvarno financijsko stanje. Knjigovodstveno smo i dalje u pozitivi, ali stvarno je stanje mnogo teže. Imamo više od 350 milijuna dugoročnih kredita i više od 110 milijuna kuna tekućih neplaćenih računa. Stoga dižemo novi kredit od oko 80 milijuna. Da vam jednostavnije objasnim: dolaskom na ovo mjesto suočio sam se s pismom Europske unije radiotelevizija, to je najveća organizacija javnih televizija kojoj Hrvatska radiotelevizija pripada, u kojemu nas upozoravaju da nismo na vrijeme platili svoje obveze za, primjerice, Europsko nogometno prvenstvo, koje samo što nije počelo. Tada sam shvatio u kakvim smo poteškoćama jer netko nije bio u stanju uračunati taj trošak i pobrinuti se da se obveze plaćaju. Zamislite kakva bi bila reakcija javnosti da nemamo Europsko nogometno prvenstvo. Nije bio planiran ni trošak prijenosa Porina te niz drugih stvari. Kad sve to svedemo pod crtu, Hrvatska radiotelevizija u ovom trenutku ima dugovanja veća od pola milijarde kuna. Stoga se, kad preuzmete sustav u takvu stanju, morate početi ponašati odgovorno i racionalno na svim područjima poslovanja.
Kandidirali ste se za glavnog ravnatelja. Kakav je vaš programski i financijski plan?
Kratkoročni je cilj stabilizacija poslovanja. To je sad najvažnije jer tu imamo najviše problema. Strateški je cilj ponovno razdvojiti Hrvatski radio i Hrvatsku televiziju, koji su sad spojeni bez jasno utvrđenih ovlasti i odgovornosti. Želimo vratiti autonomiju radiju i televiziji dušu. U preustroju Hrvatske televizije je moj prijedlog da se vrate zasebni programi, odnosno Informativni, Obrazovni, Zabavni, Dokumentarni i Religijski program, ali i da se uvede Program za iseljenike. Trenutačno imamo odjele koji su raštrkani po cijeloj kući i imamo niz šefova, a nejasnu hijerarhiju odgovornosti. Moj je cilj uvesti čvrstu hijerarhiju odgovornosti, razdvojiti Hrvatski radio i Hrvatsku televiziju te jasno odrediti urednike programa koji će onda puniti sve naše programe i na taj način vratiti Hrvatsku radioteleviziju na onaj jedini i pravi put, a to je da zaista bude javni servis. Općenito, želim dati više prostora svim obrazovnim, kulturnim i znanstvenim ustanovama te sportu. Jedan je od mojih prvih poteza bilo vraćanje “Vijesti iz kulture” i više sportskih sadržaja u “Dnevniku”, a potom i u programu. Hrvatska će se radiotelevizija morati ozbiljno baviti i novim medijima. Prvi put niz istraživanja pokazuje da su novi mediji upravo prvi i glavni izvor informiranja našim građanima. I tu će Hrvatska radiotelevizija morati uložiti dodatna sredstva u razvoj novih medija i približavanje novim korisnicima.
Kakvo je brojno stanje na Hrvatskoj radioteleviziji? Ima li ljudi previše, premalo ili koliko treba?
S godinama se smanjivao broj zaposlenih, no usuđujem se reći da je to bilo fiktivno jer se paralelno povećavalo agencijsko zapošljavanje, a to je zabrinjavajuće. Trošak rada se povećao, i to u djelatnostima koje su ključne za funkcioniranje Hrvatske radiotelevizije, pa mi sad imamo programere, montažere i snimatelje zaposlene preko agencija i visoka davanja za njih, a nisu evidentirani kao naši zaposlenici. Dakle, na papiru imamo 2850 zaposlenika, što nije realno. Razdvajanjem Hrvatskog radija i Hrvatske televizije te stvaranjem jasnog sustava odgovornosti očekujem smanjenje broja zaposlenika i broja rukovodećih dužnosti s visokim plaćama.
Otkako ste stupili na dužnost, više od 70 ljudi više nije na pozicijama na kojima su bili. Ako bismo se služili retorikom HNIP-a, oni su počišćeni. No dok je prilikom prošle rotacije ekipi koja nije bila bliska vlasti ostavljen praktički cijeli Četvrti program HTV-a, ovoga puta nije izvedeno ništa slično. Što namjeravate napraviti s tim ljudima, gdje ih rasporediti?
Kad sam preuzeo dužnost, prvo sam dao povjerenje postojećim ravnateljima poslovnih jedinica. Razgovarao sam s njima i tada je smijenjen samo ravnatelj Programa Hrvatske radiotelevizije, gospodin Saša Runjić, jer nije ispunjavao obveze preuzete Ugovorom između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske, ali bio sam nezadovoljan i drugim stvarima. Ostali su kolege razriješeni na vlastiti zahtjev, a šef poslovanja podnio je zahtjev za sporazumni raskid radnog odnosa. Dakle, tu nije bilo velikih potresa. Bivša ravnateljica Produkcije Hrvatske radiotelevizije, gospođa Marija Nemčić, primjerice, danas radi na nekoliko velikih projekata vrlo aktivno. Kad je riječ o nižim razinama, smatram da svaki ravnatelj poslovne jedinice ima pravo okupiti svoj tim jer u ovom stanju u kojemu se Hrvatska radiotelevizija nalazi jedino je što očekujem vidljiv rezultat nabolje. Niste valjda očekivali da će nagraditi one koji su ukinuli “Kućne ljubimce”, “Pola ure kulture” i “Vijesti iz kulture”, one koji su šutjeli i gledali kako se kuća odriče milijuna i milijuna kuna marketinga jer su se sportski sadržaji preselili s Drugoga na Četvrti program HTV-a. S promjenama, naglašavam, nije bilo novih zapošljavanja, svi ljudi koji su imenovani na nove položaje dolaze iz ove kuće. Svi su dugogodišnji zaposlenici Hrvatske radiotelevizije, u kojoj rade po 20, 30 godina. Publika je sjajno prihvatila nove urednike i voditelje “Dnevnika” – jer to nisu nova lica, to su naši zaštitni znaci. Mirjana Posavac, Marta Šimić Mrzlečki i Branimir Farkaš iza sebe imaju tisuće sati proizvodnje programa, novinarskih i reporterskih utakmica, a vraćanjem uloge voditelja – urednika “Dnevnika” vratili smo vjerodostojnost emisiji koju prati sve više gledatelja. Svi kolege koji više nisu na radnim mjestima na kojima su bili sad rade nešto drugo, a Lamija Alečković podnijela je sporazumni zahtjev za raskid radnoga odnosa.
Je li točno da na Hrvatskoj radioteleviziji tražite prostor za kapelicu?
Na objede takve vrste već danima odgovaram šalom: za “katedralu duha” treba i nova katedrala, kapelica nije dovoljna… (smijeh)
Zašto je program tako snažno klerikaliziran, ne samo na televiziji, nego i na radiju?
Što znači klerikaliziran? Popis stanovništva svjedoči da je znatno veći broj vjernika nego ateista ili agnostika. Ako imamo programske sadržaje namijenjene svim društvenim skupinama, moramo osigurati i primjeren prostor za vjersku tematiku. Zar niste vidjeli koliko je zanimanje građana pobudilo izlaganje neraspadnutog tijela svetoga Leopolda Bogdana Mandića? Kako da zanemarimo taj interes?
Portal Index objavio je nedavno podatke o padu gledanosti “Dnevnika” HRT-a. Evo ih: (“Trenutačno ga svakodnevno gleda gotovo 425.000 ljudi ili 24 posto gledatelja pred malim ekranima (SHR), odnosno 10,5 posto hrvatskih građana (AMR), a te su brojke nerijetko i veće”, glasilo je službeno priopćenje HTV-a vezano za njihov središnji “Dnevnik” s početka veljače ove godine. No sad je sasvim drugačija priča. Danas su na HTV-u, upitani za podatke gledanosti “Dnevnika”, priznali pad od gotovo 125 tisuća gledatelja u odnosu na podatke iz veljače. Kako to objašnjavate i kako ćete naći izlaz iz te situacije?
Svi koji se bave gledanošću i analizama gledanosti znaju da proljeće i ljeto nisu doba koja donose dobru statistiku. Ljudi su dulje vani, kasnije se vraćaju kući i kasnije pale televizore. To je činjenica, kao i da s toplijim i duljim danima raste gledanosti “Dnevnika 3”. No da mi se ne bi sad imputiralo kako se izvlačim na vrijeme, mogu reći da na gledanosti našega “Dnevnika” ustrajno radimo, radimo na tome da on bude vjerodostojan, informativan i zanimljiv. Od 15. svibnja vidjet ćete tehnološki potpuno novo izdanje “Dnevnika”. Bit će to velik iskorak u sadržajnom i vizualnom smislu. U mjesec i pol uspjeli smo staviti u funkciju novu tehnologiju, dosad neviđenu na ovim prostorima, pa ćemo tako imati u cijelosti digitaliziran i vizualno moderniziran “Dnevnik” koji se više ne gleda samo na Prvom programu Hrvatske televizije, nego i na Četvrtom programu Hrvatske televizije te na našoj novoj multimedijskoj platformi HRTi, na kojoj se registriralo više od 130 tisuća korisnika. Od pustih prebrojavanja gledanosti važnije mi je da je “Dnevnik” Hrvatske radiotelevizije tijekom posljednja dva mjeseca redovito i svakodnevno citiran u svim relevantnim medijima, kazao je Kovačić za Express.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.