Premijer Zoran Milanović izjavio je u četvrtak u Saboru da će prijedlog proračuna za 2015. godinu obilježiti napor Vlade za održanjem stabilnosti javnih financija u srednjem i dužem roku.
“Zaduživanje nije rješenje i zato su učinjeni znatni napori da se stabiliziraju rashodi proračuna i smanji deficit”, kaže Milanović.
Naglašava pritom da samo proračunski trošak kamata na dugove iznosi 10,7 milijardi kuna, što pokazuje koliki je teret ranijeg nekontroliranog zaduživanja, tako da skoro cijeli deficit odlazi na kamate.
Iz redova oporbenog HDZ-a stižu optužbe da Vlada iznosi krive poruke na način da želi prevariti i Europsku uniju te da se uopće ne zna pravo stanje niti koliki je dug.
Premijer ističe da unatoč planiranim uštedama na rashodima neće biti smanjenja plaća, mirovina i socijalnih davanja najugroženijim građanima.
Nema smanjenja nijednog prava iz sustava socijalne skrbi, a sredstva za roditeljske naknade čak se malo povećavaju, kaže premijer.
Milanović: Proračun je ostvariv
Ministarstvo branitelja je jedno od rijetkih ministarstava koje će imati više sredstava nego u 2014. To, kaže on, dokazuje stalnu skrb Vlade za branitelje, kojima stečena i zaslužena prava nisu i neće biti dovedena u pitanje.
Milanović ocjenjuje da je prijedlog proračuna realan i ostvariv jer su projekcije rasta racionalne, a ne kao što se uvijek govorilo “razvojan i socijalan jer to znači savršen.” On je, dodaje Milanović, pomalo i jedno i drugo.
Milanović je također rekao da neracionalno trošenje javnog novca može ilustrirati po njemu nepotrebnim asfaltiranjem ulice u kojoj stanuje, što je vidio jutros.
To je klasičan primjer rasipanja novca, kaže Milanović i poziva Grad Zagreb i druge jedinice lokalne samouprave koje prigovaraju zbog smanjenja prihoda zbog porezne reforme, da pred kraj godine ne troše uludo novac iz svojih proračuna, nego ga usmjere u socijalu ili vrtiće.
Prema Vladinu prijedlogu, proračunski prihodi u 2015. planirani su na razini 106,4 milijarde kuna, a rashodi 118,9 milijardi kuna. Planirani deficit državnog proračuna iznosi 12,5 milijardi kuna, odnosno oko tri milijarde manje nego u ovoj godini.
Ministar financija Boris Lalovac ustvrdio je da se Vlada u sastavljanju prijedloga proračuna vodila načelom da kod prihoda treba smanjiti komponentu poreza, a povećati dio koji se odnosi na EU fondove. Samo tako možemo zatvoriti deficite i upravljati javnim dugom, dodao je.
I on smatra da prijedlog proračuna polazi od realnih makroekonomskih projekcija. Upozorio je da zbog načela sveobuhvatnosti, odnosno poštivanja obveze prikazivanja vlastitih primitaka proračunskih korisnika kao prihoda centralnog proračuna, te zbog izlaska HZZO-a iz državne riznice, proračun za 2015. nije usporediv s onih za 2014. godinu.
Lalovac kaže kako je glavna karakteristika prihodovne strane proračuna iznos pomoći od 7,3 milijarde kuna koja se dominantno odnosi na EU fondove.
Prema Vladinu prijedlogu, proračunski prihodi u 2015. planirani su na razini 106,4 milijarde kuna, a rashodi 118,9 milijardi kuna.
Planirani deficit državnog proračuna iznosi 12,5 milijardi kuna, odnosno oko tri milijarde manje nego u ovoj godini.
Proračun temeljen na projekciji gospodarskog rasta od 0,5 %
Tako bi planirani proračunski manjak pao s ovogodišnjih 5 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) na 3,8 posto u 2015. godini.
Prijedlog proračuna za iduću godinu temeljen je na projekciji gospodarskog rasta od 0,5 posto, dok za 2016. Vlada predviđa rast od 1,3 posto, a u 2017. od 1,5 posto.
VEZANA VIJEST
Najznačajniji pozitivni doprinos gospodarskom rastu Vlada očekuje od rasta izvoza, za 3,6 posto, te bruto investicija u fiksni kapital za 1,6 posto. Stopu inflacije za 2015. Vlada procjenjuje na 1,4 posto.
Na visinu prihoda i rashoda državnog proračuna značajno utječe primjena odredbi Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju kojima je propisan izlazak Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) iz sustava državne riznice od 1. siječnja 2015. godine.
Oporba: To je nerealan i neozbiljan proračun
Saborska oporba ocijenila je kako je predloženi državni proračun za 2015. potpuno nerealan, pa i neozbiljan, da je riječ o zbrkanom mozaiku bez okvira.
“Proračun je realan i ostvariv, idealan ne može biti, možda može u Švicarskoj i Norveškoj, ne u Hrvatskoj, Sloveniji, Italiji …”, poručio im je premijer koji odbacuje i ocjene da proračun nije transparentan. “Transparentniji je od ranijih “, odgovorio je Milanović bivšoj premijerki, sada nezavisnoj zastupnici Jadranki Kosor.
Za Željka Reinera (HDZ) proračun je potpuno nerealan, pa i neozbiljan. “Od 10-ak minuta, koliko ste govorili o proračunu, trećinu ste posvetili asfaltiranju svoje ulice”, poručio je Reiner premijeru te procijenio da se radi o proračunu za jednokratnu uporabu, a da će predviđeni deficit od 12,5 milijardi završiti na barem 18 milijardi.
Ponovno je pozvao branitelje, koji već duže od mjesec dana prosvjeduju pred Ministarstvom branitelja, da se vrate “doma, obiteljima”. “Sve što radimo, radimo u dobroj vjeri, a ako netko pokušava zametnut kavgu, mržnju i pođele, to ste vi”, uzvratio je HDZ-ovcima Ivanu Šukeru i Josipu Đakuću koji tvrde da se i rebalansom
i proračunom smanjuju sredstva za braniteljske potrebe.
Milanović: ‘To su zle poruke’
Darko Milinović (HDZ) nezadovoljan je tretmanom Like u kojoj će, kaže, 96 posto općina novim sustavom izgubiti potpore države. “Provozajte se ostalim županijama, pa ćete viđeti niz rupa na asfaltima koje su trebale biti prekrivene novim asfaltom, ali zbog novih zakona neće”, pozvao je premijera.
Milanović odbija teze da Vlada ne voli ličke općine, nego Slavonce. “To su zle poruke”, zaključio je premijer.
Teško je pokriti dugove koje je ostavila prethodna Vlada, odgovara HDZ-ovom Milinoviću ministar financija Boris Lalovac i dodaje da se država morala zadužiti za tri milijarde kuna za sanaciju bolnica te da će to ući u javni dug. Milinovića je, naime, zanimalo koliki je dug države u zdravstvu, upozorivši kako projekcije govore da je dospjeli
dug 3,5 milijardi kuna, a da zastupnici, ali i Europske komisija, nemaju tu informaciju.
