Povodom treće obljetnice ulaska Hrvatske u Europsku uniju u specijalnoj emisiji N1 televizije gostovala je Vesna Pusić, koja je u to vrijeme bila ministrica vanjskih poslova.
Gdje ste bili tog prvog sedmog prije tri godine?
VEZANE VIJESTI
“Negdje na Markovom trgu. Ili u zgradi Vlade ili u dvorištu. Dolazili su nam gosti i bila sam veoma uzbuđena. To je bio jedan dugi, dugi proces koji smo započeli još 2001. kad smo u Saboru ratificirali sporazum o pridruživanju EU i kad smo po pitanju članstva u EU bilo apsolutno podijeljena zemlja. Tad je HDZ predvođen Ivom Sanaderom napustio sabornicu i nije htio glasati. Njihova tadašnja politika bila je antieuropska. Na toj platformi su koncem 2003. pobijedili na parlamentarnim izborima. Smatram zaslugom Ive Sanadera, bez obzira na sve ostalo, što je nakon toga promijenio stav HDZ-a nakon izbora. Mislim da je on uvijek bio za to, ali stranka nije bila. On ju je promijenio. To je rezultiralo valjda i jedinim konsenzusom od rata, koji smo uspjeli držati do prije tri godine.”
Tri godine poslije imamo jedan simboličan doček. Dolazak migranata i izbjeglica. Je li Hrvatska tim ljudima obećana zemlja?
“Svakako je neusporediva u svakom pogledu situacije iz koje te ljudi bježe, ali i općenito rekla bih. Bez obzira na sve poteškoće i stvarima koje smo sami zakuhali, a nismo trebali, Hrvatska je u globalnom pogledu na jednom dobrom mjestu i ako se opametimo mislim da bismo mogli biti jedna poželjna zemlja za život. Uvjete za to imamo, pitanje je imamo li pamet. Za ove ljude je Hrvatska sigurno spas i drago mi je da se i sada nastavlja politika prema migrantima koju je počela Vlada na čelu sa Zoranom Milanovićem.”
Je li pred tri godine bila svojevrsna zabluda da će EU riješiti većinu naišh problema.
“Mislim da je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja koja nije imala previše nerealnih očekivanja. Mi smo ulazili 2013. kad je sve bilo jasno. I ekonomske poteškoće i političke razlike i skepsa… Mislim da smo mi ušli hladnije glave od bilo koga iz istočne Europe prije nas jer su okolnosti bile drugačije. Ušli smo s punom svješću da je to za nas geopolitički važno i da nas brani čak i od nekih naših unutarnjih ekstremizama te da nam otvara prilično dobre gosodarske šanse. Mislim da se to faktički i realiziralo. Rast izvoza u EU je pokazao da su, pogotovo srednje tvrtke dobro iskoristile to članstvo. Nama je političko kompleksno, ali zamislite da imamo istu situaciju, a da nismo članica EU. Imamo puno stvari koje smo mogli i možemo bolje iskoristiti. EU fondovi se mogu bolje iskoristiti drugačijim pristupom kod kuće. Europska unija je vrlo korisna financijski i ekonomski, ali to nije temeljna svrha, to je bonus. Temeljna je svrha držati naš prostor, koji je povijesno izmrcvaren, da živimo i držimo na životu jednu ideju koja je Europi valjda najduže u njezinoj povijesti omogućila mir. To se možda malo istrošilo, izumrle su neke genearcije koje su doživjele rat i to se sada uzima zdravo za gotovo. Mi u Hrvatskoj znamo da je i ono drugo moguće. S ovim izlaskom VB-a mislim da naša odgovornosti, i hrvatska odgovornost, jer Europa nisu oni , nego i mi. Moramo imati snage i spremnosti doprinosti.”
Je li zaista Hrvatska bila pod pritiscima i ucjenama u pregovorima?
“Bilo je zahtjeva koji formalno nisu dio redovnog procesa. Međutim stvarni život je različiti od postupaka definiranih na papiru. I države u prošlosti imale su čudan način ulaska u EU. Velika Britanija je jedna od njih. Kad je Španjolska ulazila bilo je mnogo poteškoća. Naša je dodatna poteškoća bila i ispunjavanje uvjeta vezanih za kraj rata.”
Temeljni uvjet bio je suradnja s Haagom?
“Istina. To je u to vrijeme bila neka demonstracije snage i važnosti suda. Ponekad je to djelovalo nadrealistički. Tu je bilo i nekih pogrešaka s naše strane. Koncem 90-ih, kad je bilo moguće i kad je general Gotovina bio pozvan na razgovor, kao i general Stipetić koji je otišao i sve je raščišćeno. Gotovina je očito dobio drugačiji savjet i to ga je koštalo, ni krivog ni dužnog, velikog komada života i svega ostaloga. Ta suradnja sa sudom se na nama demonstrirala kao tako važan uvjet. Djelomično je to bio rezultat ljudi koji su u to vrijeme bili i u tužiteljstvu i na vodećim pozicijama u Uniji, a djelomično se i pokušavala pokazati važnost takvih međunarodnih tribuanala.”
Govorilo se da je Hrvatska žrtva i da neće uči samostalno, nego u paketu? Je li to zaista bio ozbiljan plan?
“Nekad davno da je bio, ne znam, ali mislim da je pogrešan pristup o sebi razmišljati kao bespomoćnoj žrtvi. Puno stvari možete napraviti sami kada to želite. Razdoblje od 10 godina je dugo, mijenjanju se ljudi. Dolazi neki koji vas razumiju, neki koji ne, neki kojima ste antipatični.”
Jesu li se osjećali ti blokovi – za i protiv nas?
“Često se o tome govorilo. Ako pratimo cijelo to razdoblje, tijekom godina se to mijenjalo. Smatralo sa de je Njemačka naš najveći saveznik, a na kraju je zadnja ratificirala naš ugovor. To je dvosjekli mač, dodvoravati se jednoj ili drugoj većoj zemlji jer te zemlje ne vole te etikete. Njemačka se dugo pokušavala riješiti etikete da je ona pristrana i to je logično. Svaka zemlja se želi etablirati kao neovisnim arbitrom. Tijekom vremena imali smo razne skeptike i saveznike. Ponekad su nam skeptici pomogli i više od saveznika. Za nas bi bilo, kao i za svaku drugu, loše da smo se ‘prošvercali’. Članstvo je gotovo isto važno kao i sam proces ulaska.”
Je li prednost ili nedostatak što je Hrvatska samostalno pregovarala?
“Teško mi je reći jer nisam sudjelovala u procesima u kojoj su bile Češka, Slovačka, Slovenija… Pretpostavljam da su neke stvari teže, a neke su možda bile lakše. U razgovorima s nekim europskim povjerenicima pokazalo se da je u nekim stvarima, primjerici brodogradnji, bilo lakše nego u paketu.
Vidjeli smo da je jučer postavljena pa maknuta ograda na granici sa Srbijom.
“Postavila ju je Vlada svojom odlukom. Zašto je skinuta, ne znam. Jedna grupa ljudi je došla, ali to je dogovoreno. Mislim da smo mi bili jedna od rijetkih zemalja koja je dobro odradila traumu s izbjeglicama.”
Koliko je u slučaju migrantske krize pomogao dogovor s Turskom?
“Kad dogovor s Turskom ne bi uspio sigurno bi se pogoršala kriza. Ni jedna osoba nije došla direktno iz Sirije, Iraka i Afganistana. Svi su došli iz Turske. Ja sam od 2012. slušala Tursku kako na različitim sastancima govori “Pomozite, imamo dva milijuna izbjeglica”. Dok nije počeo val u Euorpi, svi su Turke tapšali po ramenima, ali nitko nije pomagao. Kad je to počelo, kad su se vidjele reakcije unutar zemalja EU onda je počela aktivna suradnja s Turskom.”
Kad govorimo o Europi poslije Brexita, što će to biti?
“Mislim da to vrijedi za Europu i za svaku pojedinu državu, a to je jedna aktualna vrsta izoliranja i političkog odlučivanja do čega je došlo nakon 90-ih, nakon euforičnih događaja i razmišljanja da je došao kraj povijesti i da su svi za demokraciju i dalje trebaju samo poslovođe. Uvijek nam trebaju i lideri s idejom i s idealima, s vatrom u srcu, koji će ljude voditi mozgom, ali i strašću prema ciljevima. Ono što se dgodili EU, ali i samoj Velikoj Britaniji rezultat je situacije da se odlučuje “negdje tamo”, a 95 posto ljudi živi “negdje drugdje”. I tu su populisti i demagozi, koje inače smatram dnom, bili bolji, uspješniji. Svojim lažima, igranjem na strast, ignoriranjem razuma… Obratili su se ljudima koji su godinama uzimani zdravo za gotovo. To je mnogima jasno već dugo, ali ovo je bilo jedno zvono na uzbunu iako pravi odgovor još ne vidim.”
Je li Hrvatska danas bolja, uspješnija, više demokratska nego prije tri godine?
“Za to nam ne treba staklena kugla. Postoje pokazatelji. Bili smo u recesiji, imali gospodarski i industrijski pad, pad izvoza. Danas imamo rast BDP-a, industrijske proizvode… Prekorenulo se iz pada u rast. Sigurno da je to premalo, da treba bolje i jače, ali EU nam je očito otvorio tu šansu i ovakvi šlampavi kakvi jesmu smo uspjeli nekako iskoristiti tu šansu i okrenuli smo gospodarstvo. Gospodarstvo je užasno važno, ali nije sve. Puno toga ovisi i o političkoj klimi, o društvenoj klimi i tu još imamo puno posla.
Sve događaje vezane uz treću obljetnicu ulaska Hrvatske u EU možete pratiti OVDJE.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
