Sramoćenje ubuduće neće biti kazneno djelo?

Vijesti 23. ruj 201419:00 > 19:08
Cropix/Goran Mehkek

Vladin prijedlog izmjena Kaznenog zakona kojim se, među ostalim, preciznije definira kazneno djelo sramoćenja i uvodi nezastarijevanje teških ubojstava, naišao je danas na jednodušnu potporu saborskog Odbora za pravosuđe.

Ministar pravosuđa Orsat Miljenić uvodno je kazao da je Vlada, vezano u kazneno djelo sramoćenja, našla ravnotežu između prijedloga “ne dirajte ništa” i “ukinite sve”.

Obrazložio je da je predložena dopuna razloga za isključenje protupravnosti te da sramoćenje koje se počini u javnom interesu ubuduće neće biti kazneno djelo.

Hrvatsko novinarsko društvo ranije je zatražilo potpuno brisanje kaznenog djela sramoćenja iz prijedloga izmjena Kaznenog zakona, tražeći potpunu dekriminalizaciju kaznenih djela protiv časti i ugleda, dakle – i sramoćenja i uvrede i klevete.

Kad je riječ o nezastarijevanju teških ubojstava, ministar je danas naglasio da se predložene izmjene donose “pro futuro”, odnosno da se odredba o nezastarijevanju neće moći primijeniti na ubojstva koja su već pala u zastaru, a da se retroaktivna primjena može osigurati jedino izmjenom Ustava. “Izmjenama zakona šaljemo određenu poruku, no može nam se dogoditi da netko dođe i prizna da je nekog ubio, a da mu ne možemo ništa jer je ubojstvo palo u zastaru”, upozorio je Miljenić.

Naglasio je i da predložene izmjene donose bolju zaštitu nastavnika, liječnika i sličnih službi, budući da će se prijetnje i prisila prema njima ubuduće goniti po službenoj dužnosti. “Do sada smo slali krivu poruku – nađi odvjetnika pa se sam brani, no od sada će to za njih raditi država”, poručio je Miljenić.

Članovi Odbora suglasni su da je Vladin prijedlog našao pravu mjeru između interesa javnosti i zaštite časti i ugleda pojedinca, kad je riječ o kaznenim djelima protiv časti i ugleda.

“Posebno mi je drago što se nije odustalo od zaštite časti i ugleda, koji su, uz život, najvažnije ljudsko dobro”, rekla je Ingrid Antičević Marinović (SDP).

SDP-ov Peđa Grbin posebno je pohvalio odredbu o nezastarijevanju teških ubojstava. Istaknuo je da je Europski sud u jednom predmetu protiv Hrvatske ukinuo amnestiju i utvrdio da se u tom slučaju ne može primijeniti ni zastara, jer se radi o teškom kaznenom djelu. “Trebamo razmisliti o ustavnom ukidanju zastare za teška ubojstva, jer nam je presuda Europskog suda dala do znanja da takvo što ne bi smatrali nedopuštenim”, protumačio je Grbin.

Zakonsko nezastarijevanje teških ubojstava podupire i HDZ-ov Vladimir Šeks, koji je, međutim, podsjetio da retroaktivna primjena te odredbe kroz ustavne promjene nije prošla “iz poznatih razloga”. Podsjetio je da je HDZ predlagao da se u Ustavu posebno apostrofira nezastarijevanje zločina počinjenih u vrijeme jugoslavenskoga socijalističkog režima, što vladajući nisu prihvatili.