"Mogu reći samo jednu jedinu riječ. Glupost", kaže za Jutarnji list Vilim Ribić o izjavi Nade Šikić da Hrvatska ima previše visokoobrazovanih, a s njim se slažu i Pero Lučin, Neven Budak i - statistike.
Podsjetimo, tehnička ministrica rada izjavila je ovih dana i da visoko obrazovanje nije nositelj razvoja, ali i da udio visokoobrazovanih koji Hrvatska ima nije potreban nama niti igdje u svijetu.
VEZANE VIJESTI
Međutim, strateški dokument Europske komisije Europa 2020. kao jedan od glavnih ciljeva Europske unije navodi povećanje udjela populacije u dobi između 30 i 34 godine sa završenim tercijalnim stupnjem obrazovanja od 35 do 40 posto.
U ukupnoj populaciji starijih od 19 godina Hrvatska ima oko 18,5 posto visokoobrazovanih, a paralelno 27 posto stanovnika ima završenu osnovnu školu ili niti to, pri čemu se brojka neobrazovanih u pojedinim ruralnim područjima penje do alarmantnih 50 posto. Prosjek visokoobrazovanih stanovnika u EU je 26 posto, pa je predvodnička inicijativa EU povećanje privlačnosti visokog obrazovanja u Europi.
“Takva teza (ministrice) ne donosi napredak, već tjera mlade na odlazak iz države”, kaže za Jutarnji list Mirando Mrsić, prethodnik Nade Šikić, koji dodaje da je ministrica, srećom, u odlasku pa njezine riječi neće biti pretočene u dokument.
“Čini se da ministrica zna samo za tri studija: pravo, ekonomiju i medicinu. Trebalo bi je obavijestiti da postoje i studiji u tehničkom, prirodoslovnom i biotehničkom području, a da su u svim razvijenim zemljama oni motor razvoja”, napominje Neven Budak, voditelj Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, dodajući da treba raditi na promjeni udjela pojedinih studija, a ne na smanjivanju broja studenata.
Rektor Sveučilišta u Rijeci, Pero Lučin kaže da je cilj je u sustav cjeloživotnog obrazovanja uključiti barem 10 posto ljudi na godišnjoj razini.
“Hrvatska ne da nije blizu toga, nego je stoljeće udaljena”, kaže Pero Lučin.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
