Hrvatski sustav gospodarenja otpadom među najgorima je u Europskoj uniji jer se na odlagališta, koja su velikim dijelom i neuređena, odlaže 83 posto komunalnog otpada.
Regionalni centri koji su izgrađeni ne funkcioniraju i ugrožavaju okoliš, a građani plaćaju visoke mjesečne račune za nekvalitetnu uslugu u kojoj im odvajanje uglavnom nije dostupno ni isplativo. Sve to rezultira sa samo 17 posto recikliranog otpada.
– Do 2020. obvezni smo reciklirati 50 posto otpada, uz što imamo i brojne druge obveze koje se tiču ponovne uporabe i smanjenja odlaganja na odlagališta, što zahtijeva hitne temeljite promjene – upozoravaju u Zelenoj akciji.
PROČITAJTE JOŠ
Pomoćnica ministra zaštite okoliša i prirode Lidija Runko Luttenberger izjavila je kako očekuje da će Vlada relativno brzo usvojiti “Plan gospodarenja otpadom od 2016. do 2022.”, koji potom ide na ocjenu Europske komisije. Do kraja ove godine Hrvatska bi na osnovi toga plana na raspolaganju trebala imati i 475 milijuna eura iz EU fondova. “Koncept koji mi predlažemo i koji zapravo i nema alternativu je odvajanje otpada i put k cirkularnoj (kružnoj) ekonomiji, kako bismo zadovoljili sve obveze koje imamo na temelju važećih propisa”, istaknula je.
No pred Hrvatskom je doista mnogo posla, a opći je dojam da se stvari mijenjaju izuzetno polako. “Podržavamo temeljite promjene u sustavu koji je jedan od najgorih u EU i šteti građanima i okolišu. Prijedlog Plana potiče odustajanje od uspostave skupih regionalnih centara za velike količine miješanog otpada i spaljivanje u spalionici i cementarama, a stvara preduvjete za pozitivne pomake u sustavu odvajanja, recikliranja i pravednije naplate odvoza otpada”, ističu u Zelenoj akciji.
Podsjetimo, dosadašnji Plan, kao i prošlogodišnji prijedlog Plana, bazirali su se na skupom i neekološkom sustavu proizvodnje velikih količina miješanog otpada, prevoženja do velikih regionalnih centara i spaljivanja u cementarama i spalionici otpada. Takvim sustavom uništavali bi se vrijedni resursi, a Hrvatska ne bi ispunila zadane obveze recikliranja te bi građani bili dovedeni u situaciju da moraju otplaćivati visoke kaznene penale EU-a i živjeti pokraj postrojenja koja štete okolišu i ugrožavaju im zdravlje.
Ipak, novi Plan donosi brojne kvalitetne mjere, poput obavezne opskrbe građana infrastrukturom za odvajanje na kućnom pragu, uvođenja naknade za odlaganje otpada, gradnje postrojenja za sortiranje, kompostiranje i recikliranje na lokalnoj razini, gradnje centara za ponovnu uporabu i reciklažnih dvorišta te kvalitetne edukacije i unaprjeđivanja komunalnog redarstva. Takvim sustavom teži se decentralizaciji, uspostavi malih lokalnih sustava za recikliranje i smanjenju proizvodnje miješanog otpada koji bi se prevozio do regionalnih centara gdje bi se skupo naplaćivala obrada i odlaganje, piše Glas Slavonije.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
