Iako je Zakon o suzbijanju diskriminacije na snazi već šest godina građani još u dovoljnoj mjeri ne znaju što je diskriminacija ni kako se od nje zaštititi, a zabrinjavajuće je i što se takvo postupanje i dalje nedostatno prijavljuje, ustvrdili su u utorak u Zagrebu sudionici nacionalne konferencije o suzbijanju diskriminacije u Hrvatskoj
Razlog zbog kojeg ljudi izloženi diskriminaciji nedovoljno u Hrvatskoj, ali i drugim europskim zemljama prijavljuju takvo postupanje po riječima pučke pravobraniteljice Lore Vidović leži u činjenici što građani ne znaju kako se mogu zaštititi od te pojave.
Osim toga, kazala je Vidović, brojni građani su navikli na diskriminatorna postupanja ili se boje dodatne viktimizacije, odnosno imaju nepovjerenje u sustav i strahuju da će se takva postupanja nastaviti, ako ne i dodatno pogoršati.
Građani doživljavaju diskriminaciju kao vrlo raširenu pojavu, što potvrđuje anketa prema kojoj nešto manje od 80 posto ispitanika smatra da je diskriminacija vrlo raširena i doživljava ju gotovo svakodnevno, upozorila je Vidović.
PROČITAJTE JOŠ
Tijekom prošle godine prema podacima iz izvješća pučke pravobraniteljice otvoreno je 248 novih predmeta koji se odnose na diskriminaciju, što je povećanje od 22,77 posto u odnosu na godinu ranije. Kao i prethodnih godina najzastupljenija osnova u pritužbama na diskriminaciju jest rasa ili etnička pripadnost, boja kože i nacionalno podrijetlo koja čini 22,98 posto od ukupnog broja zaprimljenih pritužbi. Slijedeća po zastupljenosti je dob sa 6,45 posto, a potom zdravstveno stanje sa 5,64 posto, dok je u 24,19 posto pritužbi diskriminacija prijavljena temeljem više osnova.
Po podacima Ministarstva pravosuđa tijekom 2013. vođeno je ukupno 283 različitih sudskih postupaka vezanih uz diskriminaciju u kojima je donijeto ukupno 85 pravomoćnih sudskih odluka. Od 17 kaznenih postupaka povezanih s diskriminacijom pravomoćno je dovršen tek jedan i to osuđujućom presudom.
