Predsjednica Koordinacije obiteljske medicine, KOHOM, liječnica Vikica Krolo javila se u Novi dan iz Splita. Emitirali smo i snimku nadzorne kamere koja prikazuje navalu pacijenata i prije nego se otvore ambulante primarne medicine.

Navela je da je po svim statistikama lani od 50 milijuna pregleda, 80 posto obavila primarna zdravstvena zaštita: obiteljski liječnici dnevno obrate 80 do 120 pacijenata u redovnom radu, a u manjim ambulantama na moru u doba turističke sezone i do 200 pacijenata dnevno.

“To je 3 do 5 minuta za pacijenta dnevno. Uz to nam je nametnut i administrativni posao – putni nalozi, sanitetski prijevoz, bolovanja, administracija za ortopedska pomagala… Mi pucamo po šavovima”, kazala je.

“Pokušali nam nametnuti dežurstva pri bolnicama, koja nam ne bi bila plaćena, zatim fizikalne terapije. U takvim uvjetima rada liječnici ne mogu raditi”, navodi ona. Koliko su preopterećeni liječnici obiteljske medicine svjedoči i snimka nadzorne kamere koja prikazuju mase pacijenata, prije nego se ambulanta otvori.

Što se može za te dvije tri minute, upitali smo Krolo, budući da je europski standard 20 minuta po pacijentu.

“Naravno da će pojedini pacijenti tražiti 3 do 5 minuta našeg vremena, ali ima i onih koji će tražiti više od 20, trebat će pretrage. Ako želite kvalitetno raditi i da pacijent bude ljubazno primlljen, da bude na primjeren način pregledan, treba vam 15 do 20 minuta. Prosjek bi trebao biti 20 minuta”, navodi ona.

“Htjeli bismo uvesti i red u ambulante, jer jedini svakodnevno imamo otvorena vrata i za naručena i nenaručene. To se događa još u hitnim i bolničkim prijemima, ali to se za liječnike obiteljske medicine ne vidi i uvažava. Mi to zapravo više izdržati ne možemo”, kaže doktorica Krolo.

Mogućnost pogreške je, naime, velika, a ne može se smanjiti broj pacijenata. Zato se Krolo zalaže za drastično rezanje administrativnih poslova.

“Mi smo dovoljno educirani i iskusni da znamo trijažirati pacijente. Hitni pacijenti će istoga dana dobiti pomoć, ali nehitni pacijenti i administrativni koji nam zauzimaju skoro dvije trećine vremena – od prosječnih 70 pacijenata dnevno imamo 27 pravih pregleda, a ostalo su usluge za administrativne stvari – oni mogu čekati. Dakle ne inzistiramo na štrajku već prerazspodjeli vremena”, kaže Krolo. KOHOM traži i uvođenje više reda putem pravilnika o stimulaciijama, dežurstvima, pa je upitana što očekuje od novog ministra zdravlja.

“Uvijek su svim političarima usta puna velikih riječi. Reforma primarne zdravstvene zaštite nije potrebna, mi smo itekako reformirani i dobro iskorišteni. Tražit ćemo zapravo da se poštuje naš rad i da nam se ne trpaju svi poslovi koje ne žele bolnice i HZZO, jer mi smo također liječnici, educirani za liječenje, a ne rad koji nitko ne želi. Inzistiramo na svom poslu”, kazala je.

“U prošloj godini imali smo 30 posto porasta administrativnih poslova. U 2015. godini ispisano je preko 1,25 milijuna raznih ispričnica i potvrda. Svako Ministarstvo, kako se sjeti, od ovih liječnika traži neku uslugu. Na primjer, Ministarstvo obrazovanja ne želi opravdati bez liječničke potvrde izostanak djeteta dulji od tri dana, što smatramo nepotrebnim. Medicina rada traži potvrdu o dijagnozama za sve živo, pa i za izdavanje lovačkih dozvola, vozačkih dozvola, čak i zapošljavanja. Mi trebamo voditi računa o tome ima li netko pravo na vozačku ili ne. Dakle, svatko to radi kako se sjeti, a Ministarstvo zdravlja nas uopće ne štiti”, navodi ona.

Istovremeno, inspekcija Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje “dobro radi svoj posao”, odnosno efikasno kažnjava liječnike za propuste.

“Da, svakako. HZZO već godinama prebacuje poslove liječnicima. Mi smo postali kao policajci koji broje pacijentima trakice, lijekove, a kako nemamo puno vremena i kada pogriješimo, mi budemo kažnjeni. Zadnja akcija HZZO-a je bila propisivanje lijeka protiv grušanja krvi kod srčanih bolesnika. Taj lijek smije se propisivati 3 do 12 mjeseci i ako vam se dogodi da ga propišete par mjeseci dulje – a dužni ste za svakog pacijenta neprestano brojati koliko je mjeseci primao terapiju, iako za to nemate vremena – kreću kazne po cijeloj Hrvatskoj. I osobno sam kažnjena – osamsto kuna mi je oduzeto od plaće. Lijekova koliko sam više propisala pacijentima iznad godinu dana platila sam sama, kao i moje kolege. Kažnjavaju nas za to, pa i ako krivo popišemo ortopedsko pomagalo ili produljimo bolovanje, a sve u intersu pacijenata”, kaže nam liječnica.

KOHOM ima utjecaj na kolege iz obiteljske medicine, jer nije protiv pacijenata i nije protiv toga da liječnici rade.

“Ono što svi obećavaju jest da će nam smanjiti obujam posla i broj pacijenata sa 1700 na 1500, što je možda nemoguće zbog pomanjkanja liječnika u sustavu. Svaka administracija, ako želi išta mijenjati u primarnoj medicini, trebao bi za savjetnika angažirati liječnika obiteljske medicine. Do sada su to ljudi iz bolnice i ne znaju kakve probleme mi imamo. Dakle, moja poruka za sljedećeg ministra je: Za savjetnika neka uzme nekoga iz primarne zaštite i neka probleme u zdravsttvu ne rješava preko liječnika u obiteljskoj medicini”, zaključila je.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.