Balkanske i mediteranske zemlje te Turska nalaze se na područjima kojima najviše prijete razorni potresi u Europi, pokazuje nova karta koju su napravili znanstvenici okupljeni oko SHARE projekta koji financira Europska unija.
Seizmolozi su objavili kartu koja prikazuje najugroženija područja diljem Europe te je vidljivo da je među najugroženijim zemljama Italija, koju je prije nekoliko dana pogodio potres u kojem je poginulo 290 ljudi, a razorni potresi prijete zemljama Balkana, Grčkoj, Bugarskoj, Rumunjskoj i Turskoj. Europska karta seizmičke opasnosti prikazuje očekivano pomicanje tla u sljedećih 50 godina. Pri izradi ove karte znanstvenici su koristili podatke o trideset tisuća potresa magnitude veće od 3,5 stupnjeva prema Richteru u Europi i analizirali njihov potencijalni razorni učinak.
VEZANA VIJEST
Karta prikazuje i nekoliko “vrućih točaka” u blizini Bruxellesa, Lisabona i Portugala te Budimpešte. “U ovom projektu, seizmička opasnost odnosi se na vjerojatnost velikih šteta i gubitaka ljudskih života za vrijeme potresa. Umjereni potres u gusto naseljenom dijelu Europe može imati strašne posljedice”, kazao je dr. Artur Pinto a prenosi Glas Slavonije.
Geofizički odsjek Prirodoslovno matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od početka 2016. godine do danas je registrirao 25 potresa, od kojih je posljednji bio 19. kolovoza u 12 sati s epicentrom 20 kilometara sjeverozapadno od Stona, u podmorju kod Janjine.
21 posto stanovništva živi u najugroženijim područjima
“Prema Procjeni ugroženosti Republike Hrvatske od prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća u područjima Hrvatske gdje je moguć potres intenziteta 9 stupnjeva MCS, živi 21 posto stanovnika s gustoćom od 300 stanovnika na četvornom kilometru. Polovica stambenih jedinica bila bi znatno oštećena, mnoge bi se srušile, a veći dio bio bi nepodoban za stanovanje u slučaju takvoga potresa. Seizmičko područje IXº u kojemu su mogući toliko snažni potresi koji se nazivaju i pustošni potresi obuhvaća dio devet županija i to: Grad Zagreb, Zagrebačku, Krapinsko-zagorsku, Sisačko-moslavačku, Splitsko-dalmatinsku, Dubrovačko-neretvansku, Brodsko-posavsku, Požeško-slavonsku i Bjelovarsko-bilogorsku županiju. Osječko-baranjska županija nalazi se u seizmičkom području VIIIº u kojemu su mogući razorni potresi”, stoji u Procjeni.
U području u kojem se očekuje potres VIIIº živi 1.862.029 ili 41,66 % stanovnika Hrvatske sa 106,49 stanovnika na četvornom kilometru, a u područjima u kojem se javljaju potresi VIIº živi 1.633.529 ili 36,55 % stanovnika, s gustoćom od 51,34 stanovnika na četvorni kilometar.
Najugroženija područja u Hrvatskoj su Zagreb te Dubrovnik i okolica. Riječ je o najnaseljenijim i seizmički najosjetljivijim područjima.
‘Potresi se ne mogu predvidjeti’
Kao Italija, i dijelovi Hrvatske su na trusnom i rizičnom području. Najrizičnije je područje u Hrvatskoj oko grada Zagreba, jer tu živi najviše stanovništva, a zatim Dubrovnik, riječko područje i područje Dalmatinske zagore. Italija je na dijelu apeninske ploče, a između Hrvatske i Italije nalazi se jadranska mikroploča. Izravno djelovanje od apeninske ploče, koja je sada očito aktivirana, teško će se sada dogoditi u Hrvatskoj, no potresi se ne mogu predviđati. Riječ je o kaotičnim događajima, ističe Ivo Allegretti, Ivo Allegretti, voditelj Geofizičkog odjela na PMF-u u Zagrebu.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
