Pametno smatra da se vlasti godinama boje 'ovog vrućeg krumpira zbog nezamjeranja liječnicima ili pacijentima, a zapravo bi trebalo uvesti sankcije za jednu i drugu kategoriju koja se ponaša neodgovorno'
“Desetak godina muku mučimo s listama čekanja u zdravstvu i još nijedna vlast nije našla efikasnu mjeru da se taj problem riješi, samo povremeno smanji. Djelomično je problem u neefikasnom zdravstvenom sustavu, a djelomično u neodgovornosti samih pacijenata. Iako svi to znaju, o svemu se samo godinama priča, donose neke polumjere i problemi se samo gomilaju”, istaknule su to predstavnice stranke Pametno u utorak u Splitu.
“Ne razumijem u čemu je problem i zašto se nitko toliko godina ne usudi odrediti i provesti sankcije i za liječnike i za pacijente, koji produljuju ili umjetno stvaraju liste čekanja. Svima nam je dosta više slušati o tome. Mi u stranci Pametno vjerujemo da bi se informatičkim povezivanjem cijelog sustava, umjesto parcijalnim rješenjima, brzo vidjelo gdje su najveći problemi, a onda moglo lako i posegnuti za rješenjima. A ne znam zašto se nitko ne usudi kazniti i neodgovorne pacijente kojih je, prema procjenama, čak oko 30 posto? Pa i udruga pacijenata se već odavno zauzela za sankcioniranje nesavjesnih pacijenata. Valjda se svi boje taknuti u vrući krumpir jer time gube podršku, a posljedično i glasove”, istaknula je Marijana Puljak, predsjednica stranke Pametno.
U toj stranci smatraju da se liste jako brzo mogu smanjiti barem za tih 30 posto, koliko se otprilike pacijenata ne odazove na pregled za koji su upisani. Prvi korak u postizanju toga cilja bila bi edukacija pacijenata, a potom i osmišljeni sustav restrikcija za neodgovorne pacijente. Sljedeći bi bio jačanje primarne zdravstvene zaštite, kroz stalnu edukaciju liječnika i propisivanje bolesti i stanja koja se moraju riješiti na razini primarne zdravstvene zaštite. Tako bi ona postala filter prema višim i skupljim razinama liječenja.
“Potrebno je odrediti prijelazan period, u kojem bi se pacijenti educirali, a potom odredile jasne sankcije. Primjerice, u Švedskoj se pacijentima naplati puna cijena propuštenog pregleda ili pretrage, a i kod nas bi se, u dogovoru s udrugama pacijenata, mogle uvesti novčane sankcije. Te mjere bi se mogle provoditi šest mjeseci nakon edukacije, koja se može provesti kroz sustav primarne zdravstvene zaštite. Zatim bi, dalje, trebalo sustav povezati s e-građaninom, tako da obavijesti pacijenta o dogovorenim pregledima te da mu podsjetnik stiže nekoliko dana ranije. A trebalo bi pacijentu omogućiti i da sam može taj pregled i otkazati. To je, naravno, samo jedan od primjera kako se može informatizirati i unaprijediti sadašnji sustav, a on bi, vremenom, postao bolji i efikasniji i za pacijente i za liječnike”, objasnila je Kristina Vidan, potpredsjednica stranke Pametno.
Dodaje i da se tu ne treba zaustaviti, već se, kao daljnji korak u smanjivanju lista čekanja, može uvesti i preraspodjela pacijenata odmah pri upisu. Time bi se omogućilo pacijentima da pretragu obave i izvan mjesta stanovanja, ako oni to žele i ako im to smanjuje vrijeme čekanja. Na kraju, treba uvesti i mogućnost dodatnog rada u javnozdravstvenim ustanovama te ugovaranje s privatnim sektorom, ali samo za točno propisane bolesti i stanja koji ne dopuštaju čekanje, kako se takve mjere ne bi zloupotrebljavale.
Vidan napominje i da je, za bolji cjelokupni sustav zdravstva, ključ u jačanju primarne zdravstvene zaštite, kao i da postupno svim liječnicima u tom sustavu treba omogućiti da postanu koncesionari. Trenutačno je obaveza da 30 posto liječnika budu zaposlenici domova zdravlja. Takvim liječnicima treba omogućiti i da se udružuju u grupne prakse, što će im smanjiti troškove poslovanja i pojačati njihovu motivaciju za ostanak i rad upravo u tom dijelu sustava. Pametno planira i revidiranje uloge Domova zdravlja kroz njihov razvoj u dijagnostičko-terapijske centre na primarnoj razini. Time bi se rasteretio bolnički sustav i omogućila efikasnija skrb o pacijentima na svim razinama.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.