Nije isključeno da će uslijediti još jedna trakavica od pregovora o sastavljanju buduće Vlade, kao što je viđeno krajem 2015., međutim, prvi izborni rezultati otvaraju četiri moguće varijante o tome tko može doći u Banske dvore.
1) HDZ – Most – Bandić Milan 365 – Manjine (85%)
Andrej Plenković mora za sastavljanje Vlade koalirati s Božom Petrovom. Ovo je, ujedno, i najrealnija opcija, iako će u tom slučaju HDZ i Most trebati još koalicijskih saveznika, a ovdje se misli u prvom redu na Bandićevu listu i predstavnike nacionalnih manjina.
2) Narodna koalicija – Most – IDS – Manjine (10%)
Zoran Milanović će pristati na sve kako bi privukao Most, ali skoro sigurno neće uspjeti. Prvo, u Mostu je Milanović persona non grata, i osoba koju je Petrov optužio za pokušaj otimanja zastupnika. Drugo, Petrov je nedavno postavio nevjerojatan ultimatum, prema kojem bi se za koaliciju s Mostom, Milanović morao odreći Ivana Vrdoljaka i Kreše Beljaka, šefova dvije stranke iz Narodne koalicije. A tu je još i stari zahtjev Mosta, koji traže da Milanović ne smije biti predsjednik Vlade. Ovo je skoro nemoguća misija, koju je nagovijestio Beljak rečenicom da on neće ići u Vladu s Mostom ako će Narodna koalicija koalirati s Petrovom i društvom jer se “ne želi ponižavati pred Petrovom”.
VEZANE VIJESTI
3) HDZ – Narodna koalicija (5%)
Varijanta na jako dugom štapu, posebno jer će HDZ imati više saborskih mandata nego Narodna koalicija. Hrvatska bi sa velikom koalicijom najjačih stranaka, možda, dobila stabilnu Vladu s dvotrećinskom saborskom većinom, ali to je sve. S druge strane, otvorila bi se mogućnost neprincipijelnih dogovora, a time i korupcije, eutanazirala svaka ozbiljnija opozicija i stvorio politički sustav koji ima svrhu samo ako je zemlja u izvanrednom stanju. Što nije slučaj s Hrvatskom.
4)Novi izbori
Ustav propisuje kako predsjednica Republike, mandat za sastavljanje Vlade povjerava osobi koja uživa povjerenje većine svih zastupnika. Potom u roku od 30 dana mandatar u Saboru treba predstaviti program rada Vlade i zatražiti povjerenje zastupnika. U slučaju da mandatar u roku od 30 dana ne uspije sastaviti Vladu, predsjednica Republike može mu dati dodatnih mjesec dana za pregovore s potencijalnim političkim partnerima.
Ako on ni tada ne dobije povjerenje većine u parlamentu, ipak automatski još uvijek ne dolazi do novih izbora. Predsjednica Republike, prema Ustavu, mandat za sastavljanje Vlade tada mora dati drugoj osobi, koja će također dobiti 30 dana da formira Vladu. Tek ako ne uspije niti ovaj pokušaj,Kolinda Grabar Kitarović ima ovlast imenovati privremenu nestranačku Vladu i raspisati nove parlamentarne izbore. Ali to je najmanje realna varijanta, analizira Jutarnji list.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter |Facebook | Instagram.
