Gošća Novog dana bila je voditeljica Sektora veterinarske inspekcije, Tatjana Karačić koja je govorila o zdravtsvenoj ispravnosti namirnica, kontroliranome uvozu hrane i pravilnoj obradi namirnica.
VEZANE VIJESTI
Nakon događaja proteklih dana sa salmonelom u piletini i čevapćićima građane zanima kako Ministarstvo poljoprivrede provodi kontrole?
“Veterinarska inspekcija provodi kontrole u cilju zdravstvene ispravnosti i sigurnosti hrane od primarne proizvodnje, prerade hrane, maloprodaje, mesnica i ribarnica, jajomata… I pri uvozu hrane.”
Koliko su česte te kontrole, koliko ima inspektora?
“Ima 200 veterinarskih inspektora koji provode kontrole, a k tome još pribrajamo 274 ovlaštena veterinara iz kontrolnih tijela. Moram naglasiti da su svi veterinarski inspektori doktori veterinarske medicine i da se kontrole vode na temelju godišnjeg planja koji se izrađuje temeljem procjene rizika. I dakako postoje dodatne kontrole kad god inspekcija primi dodatne informacije o nekim neuskladnostima.”
Ne postoji zakonska obveza da svaki put obavještavate kada se nađe neka bakterija? Ministar Tomislav Tolušić rekao je da će svaki puta sada to dati u javnost.
“Ako govorimo o potvrđenim slučajevima nesukladnosti slamonele ili čega drugog moramo naglasiti da nema uvijek opoziva budući da se takvi nalazi mogu naći u hrani koja još nije u prodaji, odnosno neuskladnost je pronađena tijekom proizvodnje i hrana nije došla do potrošača. Tada se radi povlačenje iz subjekta i u tom smislu nije potrebno obavještavati javnost. Kad hrana dođe do potrošaća onda ju se opozove i od kupaca i Ministarstvo poljoprivrede izdaje priopćenja i informaciju svim potrošačima da vrate hranu.”
U središtu pozornosti u slučaju salmonele bila je uvozna hrana. Domaći potrošači govore da su oni pod jačim nadzorom od uvozne hrane.
“Naša inspekcija radi kontrole i na razini primarne proizvodnje, prerade i distribucije. Nadležni smo od samog početka proizvodnje hrane. Kad govorimo o uvoznoj hrani, ona koja dolazi iz EU nije uvozna hrana. Moram naglasiti da su jednaka pravila u Poljskoj, Hrvatskoj, bilo kojoj zemlji članici. Jednaka su pravila kontrole. Da li je došlo do potencijalnih poteškoća, uvijek se nešto može dogoditi. Kontrole naše se rade na nediskriminirajućoj osnovi. Jednako kontroliramo i domaću i uvoznu sirovinu.
Jesu li sada pojačane kontrole?
“Pojačana je učestalost kontrola na područjima gdje smo uočili da postoje neuskladnosti.”
Kome se građani mogu obratiti ako u nešto nisu sigurni, imaju neku informaciju?
“Nadležnoj inspekciji. Mi primamo predstavke građana i mi po njima postupamo. Inspekcija izlazi kad ima bilo kakvu informciji i kad postoji neka sumnja.”
Rekli ste da hrana iz EU nije uvozna. Što kada se ona uvozi iz nekih drugih zemalja?
“Prilikom uvoza iz trećih zemalja hrana se kontrolira na graničnim postajama. Tako i mi imamo postaju koja kontrolira svu hranu koja dolazi u Hrvatsku i EU. Prošle godine imali smo 5000 nadzora pošiljaka hrane životinjskog porijekla na graničnim kontrolama. Radi se dokumentacijski pregled, identifikacijski pregled, fizički pregled i na kraju uzorkovanje hrane. Ona se ne pušta na tržište dok se ne dobiju rezultati. Prošle godine proveli smo 115 uzorkovanja, nađeno je 10 neuskladnosti i te su pošiljke vraćenje. Uopće nisu ušle. Takve se kontrole nastavljaju i ove godine. Što se tiče mesa iz trećih zemalja mi uvozimo samo janjeće meso iz Makedonije. Nijedno drugo nismo uvezli za naše tržište. To je ono iz trećih zemalja. Najveći dio čini uvoz ribarskih i mliječnih proizvoda.”
Na što se testira hrana?
“Na ralzičite mikrobiološke kriterije. Ribe obavezno testira na histamin.
U slučaju salmonele često se naglašava bitnost termičke obrade?
“Ako govorimo o salmonelama, to su bakterije koje su slabo otporne na temperature. Pečenje i kuhanje može rizik svesti na razumnu razinu da ne dođe do nikakvih posljedica. No imamo problem takozvane križne kontaminacije. Sama priprema mesa pa diranjem salte, kruha, daske za rezanje… Tu dolazi do kontaminacije, meso obradite, ali potencijalno ste mogli raširiti bakteriju na druge proizvode koji se termički ne obrađuju.”
Kod nas se uvijek znaju naći odredišt s domaćom hranom iz obiteljske proizvodnje. Kontrolira li se i to?
“Kontrole se provode nad svim subjektima posluju s hranom, a to je oko 6.500 subjekata. Svi su jednako pod nazdorom. Nitko nije oslobođen inspekcijskog nadzora, ali subjekt ima primarnu zakonsku odgovornost proizvoditi zdravu hranu.”
Koje su kazne?
“Propisano je općenito od 50 do 100 tisuća kuna. Inspekcija je ta koja daje prijedlog kazne, a na sudu je da ju odredi.
Je li broj inspektora dovoljan?
“Rekla bih da je dovoljan i da se nadzori stvarno provode. Prvenstveno nenajavljeno, osim kad se nalazi revizija koja se mora najaviti jer je to opsežna kontrola. Kontrole su dobre, provode se učestalo, svaki puta kada imamo neku informacije neuskladnosti imamo nadzore.”
Za kraj, koja je vaša poruka građanima?
“Poruka potrošačima je da dobro gledaju deklaraciju i što kupuju. Što se tiče kvalitetei radi se i kontrola kvalitete. Sva hrana se nadzire i nema mjesta panici. Izvještavat će se redovito javnost i o potencijalnim rizicima i da imaju sve informacije dostupne. Kontrole se i dalje rade i sve je ovo u mislu zaštite potrošača.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter |Facebook | Instagram.
