O novonastaloj stiuaciji na relaciji Zagreb-Moskva i oštroj diplomatskoj noti koju je Moskva poslala Zagrebu nakon izjava premijera Plenkovića, razgovarali smo s našim gostom, profesorom Brankom Caratanom.
Kako komentirate priopćenje koje je stiglo iz Moskve?
VEZANE VIJESTI
Moglo se očekivati jer je Plenković spomenuo i Krim, a Moskva smatra da je priča s Krimom gotova. Poziva se službena Rusija na činjenicu da je tamo većinsko rusko stanovništvo, drugo da je Krim imao status autonomne republike – tu se povlači paralela s Kosovom. Da je tamo bio referendum i da je sve legalno, a ima i povijesni kontekst da je Hruščov naglo izdvojio Krim iz Ruske federacije i poklonio ga Ukrajini.
Sve to skupa nagoni na tezu da je reakcija ruske diplomacije mogla biti očekivana iako je Plenković tu stavio jednu zadršku tako što je rekao da je u svakom slučaju ključna stvar implementacija sporazuma iz Minska.
Plenković dobro poznaje situaciju u Ukrajini. Je li mogao biti svjestan da će Moskva ovako reagirati?
Vjerovatno je, ali se nije mogao izvući iz onoga što je zastupao kao predsjednik delegacije Europskog parlamenta, a stav je tu bio jasan. Nije mogao reterirati. Vjerojatno je ideja da se tehnički pomogne Ukrajini.
Vezano za usporedbu sa situacijom u Hrvatskoj… Erdutski sporazum je napravljen nakon Oluje krajem 1995. i bio je proveden uz prisutstvo međunardonih snaga uz povlačenje Miloševića pa je to potpuno drugačije nego u istočnoj Ukrajini. Tamo je sličnija situacija kao s Kosovom.
Sporazum iz Minska predviđa stranovitu autonomiju ta dva dijela istočne Ukrajine. Autonomiija nije riječ koja je u Ukrajini dobrodošla. Očito je da će neka forma autonomije biti nužna.
Kako gledate na budućnost u Ukrajini?
Očito da se do brzog rješenja neće doći. Evidentno je da Krim treba zaboraviti. Tu Ukrajina nije oduševljena. Problem je i u tome da je neprestano bio vođen postupak dovođenja Ukrajine u status pridruženog člana s EU. Moskva je shvatila da se u tom procesu ekonomski procesi Ukrajine i Moskve kompliciraju i tu je stvar pukla. Problem je i struktura same Ukrajine. Zapad je bio skloniji europskim rješenjima. Istočni dio je naseljen obilato Rusima. Ukrajina je jedan kompliciran slučaj. Naša situacija je puno manje komplicirana od ukrajinske.
Kako gledate na budućnost odnosa Zagreba i Moskve?
Neće to biti faktor teškog narušavanja odnosa jer i za vrijeme rata na ovom prostoru Moskva nije bila 100 posto na drugoj strani. Dosta korektan odnos je bio. Hrvatska i Rusija imaju interes za ekonomskom razmjenom. Politika Putina se oslanja na ekonomsku ekspanziju. Nema više ideoloških blokova.
Ja mislim da je Hrvatska tu i pod onim što dolazi iz Bruxellesa i Washingtona, ali mnoge zemlje koje tu jesu su imale samostalnu ekonomsku politiku prema Rusiji. Mi smo slali jednu delegaciju u Moskvu i bilo je puno galame oko toga. Danas ne smije biti politčkih prepreka za dobre ekonomske i kulturne odnose. Plenković je mogao izostaviti Krim i reakcija iz Moskve bi bila blaža.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
