Gostujući u Točki na tjedan, novinar i kolumnist 24 sata Boris Rašeta i novinar N1 televizije i kolumnist Večernjeg lista Ivan Hrstić komentirali su prijedlog proračuna i jučerašnju raspravu u Saboru, koja se produljila do kasno u noć.
Komentirajući kritike oporbe, Ivan Hrstić je rekao da argumenti i fraze opozicije ne drže vodu, ukoliko deficit ostane ispod dva posto.
“Uvijek otrcane floskule koje dolaze sa strane opozicije. Istina je da je proračun daleko veći, ali je razlika između prihoda i rashoda manja. Ne znamo što bi ova Vlada radila da nema gospodarskoga rasta, ali on je tu i on je opipljiv”, rekao je Hrstić.
Upitan kako komentira promjenu ministra Zdravka Marić od osobe koja je prije devet mjeseci pričala o stezanju remena i štednji, dok danas u proračunu odjednom ima za sve, Hrstić je rekao: “Nema za sve. Nije jasno što će biti sa sindikatima, tu se proračun može probiti. Imamo procjene svjetske banke da će rast biti sporiji za ovu godinu nego za 2016. No, oni nisu zaračunali porezno rasterečenje, povećanje potrošnje, ali jesu uračunali situaciju na svjetskim tržištu. Sasvim sigurno, situacija na svjetskim tržištu će iduće godine biti gora nego sada, a nama dogodine dolazi na naplatu i veliki kredit”.
Na pitanje je li pametno što je Vlada otvorila vreću s novcima, iako RH vraća veliki kredit iduće godine, Boris Rašeta je odgovorio: “Ministar Marić je ovih dana podsjećao na zlatnu ribicu jer u koje god ministarstvo ušao, ispunjavo je tri želje. Njegov optimizam je temelja na ružičastom pogledu na svijet. On je racionalan čovjek. Sredstva od privitazicij se očekuje 1,4 milijarde, što mi se čini nerealano. Ovo je skup mjera baziran na ružičastom pogledu. K tome dolaze lokalni izbori – o kojima će ovisiti konstalacije u vladajućoj koaliciji”.
Ivan Hrstić komentirao je nove dvije milijarde kuna raskoda koje su se odjednom pojavile u proračunu: “To nije sumnjivo, ali je loše iskomunicirano. U mnogim ministarstvima je došlo do rasta proračuna, ali dijelom jer imaju projekte sufinancirane iz EU fondova. Te dvije milijarde nisu rast potrošnje nego označavaju izdašnije izvore. Nitko zbog toga neće zavući u džep poreznih obveznika. Ako ne obavimo svoju stranu posla, onda možda nećemo dobiti sredstva iz EU. To je jedini rrizik ove dvije 2 milijarde kuna”.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter |Facebook | Instagram.
