Gost Novog dana bio je ekonomski analitičar Damir Novotny, koji je analizirao stanje u gospodarstvu i na ekonomskom tržištu u Hrvatskoj.
Četvrti put se preuzima Splitska banka, preuzima ju OTP. Što se tu događa?
VEZANE VIJESTI
Tu su problemi Societe Generale banke koja, jednako kao i druge grupe ima, problema s adekvatnosti kapitala. Splitska banka nije loša banka iako su je skupo platili.Govorilo se da ju je Uni Credit platio milijardu eura. Ona ima dosta dobar turistički portfelj, ima dosta klijenata. OTP je ušao na tržite tako što je konsolidirao četiri manje banke. Motiv je OTP-a je da se spoje te dvije banke i formira veća bankarska grupa.
Što to znači na štediše?
U hrvatskim bankama je štednja vrlo visoka, možemo govoriti o 25 mlrd. Vrlo su stabilne. Problemi zbog krize su manje više počišćeni. Njihovim spajanjem će koristi imati svi.
Splitska banka je jedna od većih banaka. Imala je veću dobit od OTP-a…
Iza OTP-a stoji velika mađarska matica koja je najveća banka u Mađarskoj. Jedan od velikih klijenata OTP-a je i MOL. Vidimo i nekoliko većih mađarskih investitora u turističkom sektoru. OTP je respektabilna banka. Nekako se stvari poklapaju. Kad je Societe dolazio na naše tržište nije bila jasna strategija, nije se nikad dobro uklopio dok je OTP nekako bliži jer se tu miješaju ekonomije.
Hoće li Splitska banka promijeniti ime?
To je stvar pitanja prihvatljivosti. Ja sam bio uvjerenja da je dobro zadržati naziv banke jer klijenti ne vole da se to mijenja. Hrvatske su banke među najrazvijenijima što se tiče internet bankarstva u istočnoj Europi.
Mnogi kažu da su ovim Mađari izašli na more. Koliko su takvi potezi dio nekih geostrateških odnosa?
U OTP-u mađarska vlada ima veliki utjecaj, jednako kao i u MOL-u. Bez obzira što su to dioničarska društva.
MOL je objavio veliku strategiju koja je dobro odijeknula u financijskoj zajednici. MOL je postao kampanija koja ide u dva smjera – petrokemijski biznis i maloprodajni biznis. Širenje benzinskih pumpi koje bi trebale postati marketi. Može se očekivati da će se ta strategija prelijevati na naše tržište. MOL hoće širiti maloprodaju, a naša vlada želi preradu nafte i rafinerije. INA je veliki maloprodajni lanac. Velika većina pumpi u RH su u vlasništvu INA-e. Ako prihvati MOL-ov princip mogla bi postati treći maloprodajni lanac.
INA je zapuštena i nedovoljno moderna. Rafinerijski biznis nije taj u koji se treba ulagati. Ne vidim da će MOL ulagati u rafinerije, posebno u kontekstu obnovljivih izvora. INA mora promijeniti strategiju i ići prema strateškom smjeru MOL-a, a ne prema preradi nafte.
Kako stoje banke matice? Govori se da UniCredit ima problema i da će otpuštati radnike.
Ekspanzijia UniCredita je bila nagla i nekontrolirana i proizvela je velike gubitke. Ta bankarska grupacija ima problema s kapitaliziranošću. UniCredit se mogao riješiti filijala u istočnoj Europi ili napraviti restrukturiranje. Odlučili su se za ovaj drugi princip i 14 tisuća ljudi će otpustiti, ali ne ovdje nego onih skupih i Italiji, Njemačkoj…
Znači li to da kriza neće dotaknuti Zagrebačku banku?
Po svemu sudeći neće. Zagrebačka banka je najveća u Hrvatskoj, vrlo solidna i ima velik broj klijenata i ne vidim za nju nikakve opasnosti.
Kakve će posljedice imati odluka Ustavnog suda oko tužbe udruge Potrošač?
To je vrlo vruća tema. Većinu tih gubitaka banke su amortizirale. Ovdje još govorimo o dodatnom trošku jer trošak konverzije je amoritziran uglavnom. Ova odluka Ustavnog suda, da se preispita zakonitost valutnih klauzula, može vratiti tu priču na prvu sudbenu instancu, ali taj će proces trajati vječno. I klijenti koji su se nadali brzom rješenju prerano su se poveselili.
To bi značilo ukidanje valutne klauzule, ali morali bi se ukinuti i devizni štedni ulozi. Mi znamo da je to tradicionalno – da štediše vežu za onu valutu koju koriste Nijemci. Tako da je to jedna kompleksna situacija gdje se nekoliko malih udruga igra. To se mora smiriti jer može stvoriti probleme. Oni gledaju samo kredite, a ne štednje. Taj spor će se u nedogled razvijati.
Kako ste vidjeli rekaciju Gorana Aleksića koji je čestitao predsjedniku Ustavnog suda na odluci?
On pretjeruje i ima euforični pristup. Zastupa posebnu skupinu za pritisak od 20 tisuća ljudi. Njegova euforija je usmjerena prema članovima te udruge.
Postoje li neke tužbe kojima bi građani još jednom naplatili svoj gubitak od tečajnih razlika ili kamata?
Svatko se ima pravo suditi. Velika većina tih kredita u francima je bila namijenjena nekretninama. Bojim se da tu treba biti oprezan jer sudovi mogu reagirati različito. U konačnici će se morati sudska praksa iznivelirati na razini Vrhovnog suda.
Sporazum Vlade i sindikata. S državnim službenicima je potpisan sporazum, a dolaze i božićnice. Hoće li to proračun izdržati. Lalovac je rekao da to nikad ne bi potpisao.
Ministar Lalovac je potpisao neke druge troškove koji su stvoreni u njegovo vrijeme. Svi ministri su potpisali neke stvari kojima je proračun narastao. Pritisak na proračun je ogroman i ne može ga izdržati ako ne dođe do strukturnih promjena. Zdravstveni sustav kreira milijarde gubitka, mirovinski sustav isto. Rast BDP-a od 2,7 ili 3 posto neće biti dovoljno da pokrije stare dubioze. Dolaze i kamate od 12 mlrd. kuna sljedeće godine.
Hoće li rasti te kamate koje su bile, za neke, na povijesno niskim razinama?
Osnovne kamatne stope će sigurno rasti, vrijeme niskih kamata je prošlo. Možemo očekivati rast.
Što je s planiranim rastom BDP-a od 3,2 posto na čemu Vlada temelji svoj proračun?
Potrošnja domaća raste, ali i ona ima svoje granice. Sko ne bude većih investicija, a zasad ih nema… Sljedeće godine ako bude rast 3 posto bit će dobro, ali to nije dovoljno. Povećani su apetiti. Ako se država ne restrukturira ekonomski rast će bit smanjen.
Vlada je najavila izlaz iz programa prekomjernog deficita. Je li to realno?
Ovisi o rizicima. Malo je vjerojatno da će se te projekcije ostvariti. Ako se ostvare onda je izlazak iz te procedure moguć. Ali ostaju ti rizici. Puno ovisi o turističkoj sezoni. Ja ne bih mogao tvrditi da ćemo tako lako izaći iz te procedure.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
