Otkad je premijer Andrej Plenković na Badnjak najavio da će vratiti INA-u u hrvatske ruke bez povećanja javnog duga, traju polemike kako to ostvariti. Načina je puno, a novca malo. Jedno od pitanja jest i što nakon toga.
Kolika je realna cijena dionica INA-e, koliko može ponuditi Hrvatska vlada i tko će činiti mogući konzorcij kojeg Andrej Plenković želi okupiti, pitanja su koja se ovih dana često postavljaju u javnom prostoru.
VEZANE VIJESTI
Treba li nam novi strateški partner za INA-u kao cijelinu ili pak pojedine njezine segmente?
“Moguće je izdati takozvane forward dionice primjerice, moguće je da određena državna poduzeća uđu u taj posao bez jamstva državnog proračuna nego nudeći druge kolaterale. Moguće je založiti dionice Ine koje se daju. U principu je najvažnija stvar da država se ne pojavljuje kao jamac tog posla” upozorio je Dario Čehić iz Nadzornog odbora INA-e.
Jedan od načina je i uključivanje mirovinskih fondova.
“Pri tome moramo znati da mirovinski fondovi ipak nisu na neki način dužni baš biti poslušni državi. Ali postoji ipak jedno savezništvo između fondava i Vlade Republike Hrvatske koje uopće ne dolazi u pitanje kod promjene Vlade”, dodao je Čehić.
Međutim, što kada Hrvatska otkupi dionice MOL-a? Zatim se pojavljuje pitanje treba li INA-i novi strateški partner.
“Puno je bolje ukoliko neki stranac može upravljati našim bogatstvom i nacinalnim resursima kao što je to INA, da bi bilo bolje da upravljamo sami. Jer zašto bi netko znao bolje upravljati s našim stvarima nego sami mi“, kazao je potpredsjednik Vlade Ivan Kovačić.
No, teško da Hrvatska može sama bez strateškog partnera financirati razvoj INA-e.
“INA bi tada bila oslabljenja kompanija koja bi se teško zaduživala na inozemnom tržištu, i u biti uvijek bi trebala dokapitalizaciju. Dokapitalizaciju država sama ne može izvršiti“, istaknuo je bivši ministar financija Slavko Linić.
Jedna od opcija je i pronalazak partnera za njezine pojedine segmente.
“Unutar velike grupe INA-e postoje segmenti za koje bi se mogli nalaziti strateški partneri i ja bih prvenstveno gledao u tom pravcu. Ponovna prodaja cijelog paketa nekom drugom trebala bi biti vrlo dobro promišljena, osmišljena i treba u nju ugraditi sve mehanizme koji bi spriječili da se dogodi ono što se dogodilo sada”, sugerirao je Davor Štern, bivši ministar gospodarstva.
Kakav strateški partner INA-i doista treba, mišljenja stručnjaka su različita.
“Nama treba partner u tehnologiji i organizaciji. Svojedobno je INA-i čak i u onom socijalizmu, i u onoj državi kakva god da je bila, glavni organizacijski i tehnološki partner su bile najveće američke naftne kompanije. Prema tome, nama treba na neki način pribavitelj tehnologija, organizacije. Je li je to strateški partner koji će vam ujedno biti i suvlasnik, to je opet veliko pitanje”, upozorava naftni stručnjak Igor Dekanić.
Najveće pitanje zasad ostaje kako Vlada planira vratiti INA-u u hrvatske ruke. Iako neki izvori u igri vide HEP, Adris i Mirovinske fondove, nakon analize preostaje donijeti najbolju odluku.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
