Profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Josip Kregar, bio je gost Novog dana.
Kako ste vidjeli sinoćnji intervju predsjednice Republike?
Meni se čini da gospođa predsjednica postaje veliki rizik i igra vrlo opasnu igru, svi su primijetili da se radi o skretanju pažnje oko toga što je radila u SAD-u na to jesmo li veliki patrioti ili nismo. Da je rekla s kim se našla, nije morala nabrojati sve, ali od 30 imenovati jednoga, to znači da su ti ljudi morali od američke javnosti skrivati da su se vidjeli s njom, a to onda govori puno o našoj predsjednici. Kakva je uloga u svemu hrvatske diplomacije? Očito takve uloge nije bilo, svedena je na tehničku pomoć i logistiku predsjednici. Ako se radi o radnom, ne službenom posjetu, zar se to može raditi mimo Vlade i veleposlanika? Pitanje je što je tu radni, a što službeni posjet, službeni se posjet ne bi smio organizirati tijekom prijenosa vlasti. Da je neka europska predsjednica ili predsjednik ide lobirati kod Trumpa, to je ispod razine.
Što kažete na njezinu izjavu da mediji provode mobbing nad njom?
Ona nije primijetila kakvi su medijski napisi o drugima i što su drugi preživjeli. Morali bismo očekivati veću otvorenost prema medijima i razumijevanjem da se ne radi o ničem što je neprijateljsko. Meni je sramortno da toliko dugo nije bilo objave na njenoj stranici na Facebooku. To više govori o njenom odnosu prema medijima, nego obrnuto, nikakvo neprijateljstvo, nikakva neprikladnost tu ne može biti isprika. Postoji obveza državnoga dužnosnika da dijeli informcije. Izoliranost od javnosti je politički rizik, jer se mogu otkriti detalji koji neće biti korisni. Ovaj stav elitističkog izbjegavanja pitanja nije dobar. Da je u prvom trenutku odmah rekla barem nešto od istine, ne bi došlo do ovoga. Međutim, ona misli da će sve potonuti u zaborav, kao i prije godinu dana, kad je također bila u SAD-u za Novu godinu. Tada je to javnost normalno prihvatila, ali da predsjednica Novu godinu slavi u SAD-u baš svake godine? To već nije dobro.
Što mislite o njezinoj tvrdnji da je ključni čovjek hrvatske stabilnosti?
Ona u tome bitno pretjeruje. Ona još uvijek sebe vidi kao službenicu NATO-a koja razmatra geopolitička pitanja. Njena uloga bi trebala biti znatno fleksibilniji idrukčiji. Ona je sama sebe marginalizirala. U vanjskopolitičkom smislu ona ne pokazuje naročitu diplomatsku vještinu. Njeni stavovi o tome kako su drugi uvredljivi, a mi smo divni, to nije diplomacija niti politika, nego međusobna eskalacija vrijeđanja. S našim susjedima ne bi trebalo govoriti kao da smo mi regionalna sila, ne zaoštravati situaciju i prijetiti ultimatumima.
Zna li hrvatska javnost o njezinoj vanjskopolitičkoj inicijativi?
To je ideja koja se u povijesti pojavljuje više puta i više puta pada. Ona bi najbolje napravila da je sazvala konferenciju za tisak, i bila izložena pitanjima na koje mora dati odgovor. Mislim da se ovdje slijedi jedna slika da su oni koji postavljaju pitanja – zavidni ljudi.
Što znači predsjedničina izjava da ona vodi suverenističku politiku?
Ništa, ona je pokazala da izmišlja nove riječi, ali neuspješno. Suverenistička politika, je li to nacionalna politika?
Kako komentirate kontekst u koji je stavila božićni domjenak srpske nacionalne manjine?
Potpuni proašaj, jer ona ovdje konfrontira srpsku nac manjinu s vladom. Plenković je napravio gest dobre volje u kojim je pokazao da postoji razmievanje hr vlade o tome da se sa srbima treba postići svojevrsni sporazum. To što srpski ministri dolaze u hrvatsku i kažu svašta, to je njihvoa greška na kojoj treba kapitalizirati, a ne uzvraćati istom glupošću.
Kako vam se čini sadašnji politički trenutak, promjena Ustava i slično?
Prije svega, promjena Ustava je jedna vrlo ozbiljna politička mjera, ja smatram da do nje treba doći, ali predmet rasprave nije dnevno-politički, nego djelovanje institucija. Nije lako dobiti preko 100 glasova u Saboru.
Kako se Ustavni sud nosi s pozicijom da arbitrira ključna pitanja?
Vrlo teško, jer imamo situaciju da su odluke potpuno ignorirane. Sabor je godinama ignorirao naputke Ustavnog suda. Ustavni sud se ne može snalaziti u ovoj situaciji kad se dnevno-političke teme pretvaraju u ustavne teme, posebice kad se radne teme pretvaraju u ustavne teme. Ustav ne bi trebao biti rješenje takvih zavrzlama.
Mislite li da bi se u Ustav trebalo unijeti zaštita strateških nacionalnih interesa?
To je nešto što je neprikladno ustavno-pravnom uređenju. Pretvaramo Ustav u meki Ustav, koji je lako promjenjiv. To nije dobro, jer Ustav nije takav tip akta, to je akt kojim se konstituiraju glavne političke institucije, to je najvažnije.
Predsjednica je pohvalila odluku premijera Andreja Plenkovića o osnivanju svojevrsnoga povjerenstva za suočavanje s prošlošću. Kako to komentirate?
Ja mislim da je hrvatska javnost potpuno zasićena takvom vrstom pitanja. Ljudima je dosta rasprava o partizanima i ustašama, o nečemu što ljudi jedva i pamte.
Je li zakonski dopustivo u Jasenovcu postaviti ploču s natpisom “Za dom spremni”?
Ne radi se tu o zakonskom rješenju, radi se o poruci, simbolu, političkoj poruci koja se ovime supstituira. Meni se čini da je to bio potez Plenkovića u namjeri da skrene javni diskurs i političku raspravu u mirnije vode. Meni se čini da je ovdje rješenje nađeno, ali kakva će biti odluka nego kompromisna jednoga takvog tijela. Ograničeni su ne povijesnim nego političkim razlozima.
Koga bi oni obvezivali?
Imamo jednu zabunu, a to je da nije važna istina nego postupak. Imamo više primjera, od plagijata do ostaloga. Nije važno o čemu se radi, nego koji je postupak. To daje naslutiti da nije bio cilj da se riješi pitanje.
Kad spominjemo plagijate, kako komentirate slučaj ministra Pave Barišića?
Tu se ne radi o političkoj orkestraciji, on bi trebao biti taj koji će to prvi adresirati, ali to nazvati tehničkom omaškom… Imamo primjer velikih skandala u politici, primjerice u Njemačkoj, to je završilo kako bi trebalo završiti u akademskoj zajednici, a to je isprika. Onaj tko se ne ispriča, gubi kredibilitet.
Kako komentirate zahtjev Tomislava Karamarka za skidanjem imuniteta predsjedniku Sabora, Boži Petrovu?
To je jedan trik, tako da se u novine lansira jedna takva vijest. Ja ne znam što stoji iza toga, to je bilo prilično glupo, jer Karamarko je trebao znati da kod takvih slučajeva nema skidanja imuniteta, jer imunitet baš od toga štiti, da oni nesuzdržano mogu govoriti što misle. Mislim da je Bulj na to reagirao onako kako će na kraju narod to i prihvatiti.
Hoće li biti objavljena odluka Arbitražnog suda?
Tu se Vlada nalazi u krajnje nepovoljnoj poziciji, jer sve ono što nije zaštićeno tajnom, mora biti dostupno javnosti. Kako će biti zaštićeno tajnom nešto o čemu ovisi proračun. Mi ćemo morati dobiti uvid u tu presudu, da vidimo argumentaciju tko je što loše učinio i da vidimo tko će to platiti.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.