Međunarodni tajnik HKS-a i voditelj zagrebačkog Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ruže Tomašić Mate Mijić kazao je da radnička prava u Europi nisu ugrožena i da se "dostojan život" od minimalne plaće različito interpretira.
Stao je na stranu Dubravke Šuice, koja je potpisala amandmane što idu protiv izvješća Marije Joao Rodriguez od radnim pravima i socijalnim pitanjima, a protivi je minimalne plaće za dostojani život, reguliranja prava na rodiljni i roditeljski dopust, pa čak i pomoći Hrvatskoj kroz zajedničke financije EU.
“Greška se može dogoditi. To je opsežna procedura i velika mašinerija… Greške su moguće i pri glasovanju – stisne se kriva tipka, ili kasni prijevod pa glasaju za jedna amandman, a predsjedavajući proziva drugi amandman”, kazao je Mijić, navodeći da je “treba vjerovati zastupnici da se greška dogodila”.
VEZANE VIJESTI
Socijalna prava europskih radnika, po Mijiću, “nisu ugrožena ni na koji način” – europski radnici globalno, objašnjava, imaju najveća prava, puno veća nego radnici bilo u Americi, Indiji, Kini, Rusiji.
“Ljudi, a često i političari, bojeći se suda naroda bježe od činjenice da radnička prava koštaju”, kazao je, navodeći za primjer porodiljni dopust za radnice, ističući da nije isto traje li on šest mjeseci ili dvije godine.
“Ona ne radi, a prima plaću. To jako puno košta, pogotovo u globaliziranom svijetu, u kojem vi poslodavca ne možete natjerati na nešto što njemu šteti, on mora izvući svoj kapital”, kaže Mijić. Za primjer navodi Veliku Britaniju, dodajući da ona sad prijeti da će postati porezna oaza.
Na pitanje treba li država regulirati pitanja poput minimalne plaće i može li ona doprinijeti odljevu ili zadržavanju radne snage u državi, odgovor počinje na sljedeći način: “Nitko ne teži primati minimalnu plaću, nitko zbog toga ne ide u inozemstvo… Svi se u inozemstvu idu obogatit’ i vratit se kući”.
Na konstataciju da se minimalna plaća ionako ne odnosi na visokoobrazovanu radnu snagu, s iskustvom i vještinama koje se traže na tržištu rada, već da su na nju ipak osuđeni ljudi koji nemaju drugog izbora, zbog niske razine obrazovanja ili nekog drugog razloga zbog kojeg su na dnu hranidbenog lanca, kaže: “Naravno da treba spriječiti eksploataciju i situaciju da se netko u Europi praktički ne može uzdržavati od tri posla. Druga stvar je jamčiti minimalnu plaću za dostojni život – to su pristutne subjektivne interpretacije”.
“Nekom je dostojan život ići na skijanje, netko na skijanju nije bio u životu”, sumira Mijić po pitanju minimalne plaće dovoljne za dostojni život.
Predlaže da država minimalno regulira tržište, kako bi se ono moglo razmahati. On tvrdi i da država koja snažno regulira takva pitanja, na kraju “sve građane svodi na minimalac”, jer opterećuje gospodarstvo porezima. Po njemu, po regulaciji, Hrvatska stoji relativno dobro.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
