Pročitajte zašto Vlada ne podržava prijedlog za smjenu ministra Pave Barišića, optuženog za plagijat i podržavanje diskriminatornih stavova svog državnog tajnika Matka Glunčića. U nastavku vam donosimo očitovanje Saboru na zahtjev za njegovom smjenom.

Vlada, naime, ne samo da osporava broj članova i meritornost Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju, nego dovodi u pitanje uopće održavanje njegove sjednice!

Cijelo očitovanje možete pročitati ovdje:

“Nije poznato je li Odbor održao sjednicu na kojoj bi potvrdio zapisnik s prethodne sjednice na kojoj je donio sporno mišljenje. Bez potvrde zapisnika ne može se sa sigurnošću utvrditi da je mišljenje Odbora uopće doneseno odnosno da je ono valjano”, navodi Vlada, među ostalim.

Odgovor Ivanu Đikiću

Osporavaju i navode oporbe, koja se poziva na mišljenje znanstvenika Ivana Đikića koji je 17. siječnja 2017. godine “objavio priopćenje pod nazivom ‘Analiza plagijata’ u kojemu je, prema Prijedlogu, ukazao da ‘predmetni slučaj nije jedini u kojem je ministar Barišić koristio ideje, misli i riječi
drugih autora u svojim autorskim djelima, bez navođenja izvora za te ideje, misli ili riječi, što je postupak koji se jednostavnim rječnikom naziva plagiranje’.”

Ponajprije navode kako “valja ukazati da je nedopustivo insinuiranje da je ministar i u drugim slučajevima, koristio ideje, misli i riječi drugih autora u svojim autorskim djelima, o čemu dr. Đikić uopće nije pisao”.

“Na ovaj način, podnositelji Prijedloga konstruiraju ‘činjenicu’ koju je navodno utvrdio dr. Đikić, da se radi o modus operandi Ministra u njegovu znanstvenom radu, za što ne predočuju nikakve dokaze, osim pozivanja na tekst dr. Đikića, u kojemu se analizira isključivo članak objavljen u časopisu Synthesis philosophica. Prema tome, moglo bi se reći da Prijedlog sadrži i očite netočnosti”, pišu u prijedlogu Saboru da odbije raspravu o smjeni Barišića.

“Naime, sam dr. Đikić u svom pismu navodi da je analizirao isključivo rad ‘Does Globalization Threaten Democracy’. Suprotno tome, u Prijedlogu se opetovano ističe kako analiza dr. Đikića ‘ukazuje … da plagiranje predstavlja uobičajen način rada kod ministra Barišića’. Međutim ono što je poznato je da je ministar Barišić u svom znanstvenom radu objavio veliki broj knjiga i znanstvenih radova, pri čemu se kao ‘sporan’ pojavio jedan za koji je potvrđeno da je naknadno ispravljen u inačici prvobitnoga članka u časopisu Synthesis philosophica. Za prvotni i naknadno ispravljeni propust upućena je isprika autoru Stephenu Schlesingeru, koji je ispriku prihvatio. Iz svega navedenoga jasno je kako se ne može tvrditi da se radi o ‘plagiranju kao uobičajenom načinu rada'”, navodi vlada.

“Ukoliko se kao apsolutno vjerodostojnom uzima analiza dr. Đikića, mora se postaviti pitanje što je to što dr. Đikića čini neupitnim u dokazivanju da je došlo do korištenja ideja, misli i riječi drugih autora u „prijavljenom“ radu, u smislu plagijata, a ne da je došlo do pogreške, odnosno nenamjernoga ispuštanja određene reference na rad drugog autora. Ne može se temeljem izjave odnosno analize jednoga znanstvenika, koliko god ugledan taj znanstvenik bio, temeljiti stav da se u pojedinom slučaju radi o nečasnim radnjama”, piše Vlada.

Drugi prigovori na račun Odbora

U Prijedlogu se naglašava da je Odbor „jednoglasno“ utvrdio navedeno prijeporno „mišljenje“, iako ga je, ističe Vlada, “donio u krnjem sastavu”.

“Činjenica je da četiri (4) od devet (9) članova Odbora, koji su predstavnici sveučilišta, nisu sudjelovali u odlučivanju budući da su ranije podnijeli ostavke na članstvo u Odboru. Prema tome, u Prijedlogu se namjerno ističe „jednoglasnost“ takva mišljenja, a zanemaruje činjenica da je odluka donesena s pet (5) glasova od ukupno devet (9) članova Odbora”.

Nadalje, Vlada kao neosporne činjenice u prilog Barišiću navodi da je prijavljeni članak objavljen 2008. godine, a odbor je odlučivao 2016. godine, dakle osam godina nakon njegove objave u časopisu Synthesis philosophica. Nadalje, u Prijedlogu se zanemaruju činjenice da je prijava za kršenje Etičkoga kodeksa protiv ministra Barišića podnesena još u veljači 2011. godine po kojoj prijavi su rješavala nadležna etička tijela: Etičko povjerenstvo Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Splitu 2011. godine i Etički savjet Sveučilišta u Zagrebu 2012. godine. Oba navedena etička tijela donijela su svoje pravorijeke koji su identični – odbacila su prijavu kao neosnovanu odnosno zaključila su da se ne radi o plagijatu ili njegovim pojavnim oblicima.

Odbor je, navode, suprotno tome, utvrdio da je Ministar prekršio Etički kodeks.

“Odbor je postupao sukladno izmijenjenom čl. 7. st. 4. Etičkoga kodeksa čime je Odbor po prvi puta postupio kao svojevrsno instancijsko tijelo. Pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske u tijeku je postupak ocjene ustavnosti i zakonitosti takvog Etičkog kodeksa na prijedlog Sveučilišta u Zagrebu”, pišu u Vladi, gdje smatraju da je sporno to što je “Odbor proširio dane ovlasti postavivši sebe kao hijerarhijski najviše etičko tijelo”, što ne proizlazi iz njegovih ovlasti omeđenih zakonskim odredbama i nižim aktima, koji moraju biti usklađeni sa Ustavom i zakonom.

“Odbor nikako ne može biti svojevrsno drugostupanjsko tijelo s ovlastima mijenjanja ili stavljanja izvan snage ranijih odluke etičkih tijela, jer bi to predstavljalo kršenje autonomije sveučilišta”, navodi Vlada.

Ministar je pogrešku javno ispravio u novom izdanju(ima) „prijavljenoga rada“, znatno prije nego li je protiv njega podnesena prijava, navodi se nadalje.

“Stoga je očigledno da se radilo o pogrešci, a ne o namjernom izostavljanju reference u ‘prijavljenom’ radu. Naime, neživotno je i nelogično zaključiti da će onaj tko prisvaja tuđe ideje, izjave i/ili djela, u istom radu kasnijega izdanja sam ukazati na to da je u ranijoj verziji rada pogrešno ili nečasno postupio”, smatraju.

Ne uvažavaju ni prigovor na račun Matka Glunčića, pomoćnika ministra, koji je za neuspjeh na PISA testiranje okrivio u programu N1 televizije na djecu s poteškoćama u razvoju te djecu nacionalnih manjina.

“Glunčić nema i ne podržava diskriminatorne stavove, pa nije niti moguće zaključiti da ministar Barišić ‘u najmanju ruku opravdava ovakve stavove svojega najbližeg suradnika'”, navodi Vlada.

Da Glunčić nema diskriminatorne stavove argumentiraju time što je Glunčić “preuzeo odgovornost za svoju izjavu i za nju se javno ispričao već idućega dana, na jednak način kako ju je i dao – u televizijskoj emisiji… istaknuo je kako je došlo do nenamjerne pogreške te da se radilo o nepromišljenoj izjavi i da mu nije bila namjera nikoga diskriminirati. Naglasio je i da ova izjava ne predstavlja, niti je ikada predstavljala, njegov osobni stav niti njegovo uvjerenje na osnovi kojih bi djelovao kao državni tajnik”, navodi Vlada.