Bivši predsjednik Republike Hrvatske, Ivo Josipović, bio je gost u Novom danu.

O čemu se radi u zajedničkoj inicijativi koju pokrećete s SDP-om?

To je zajednička inicijativa koja je uklopljena i onome što je Davor Bernardić rekao, da želi doprinijeti tome da se ljevica okupi. Prvi korak je da razgovaramo na javnoj tribini i damo svoju viziju toga gdje je Hrvatska danas i gdje treba biti. Sinergija na ljevici može donijeti samo dobro Hrvatskoj.

Što je ljevica u Hrvatskoj?

Ima jako puno stranaka koje sebe smatraju lijevim centrom, karakteristika ljevice je usitnjenost, mi nismo uniformni. Mi na lijevoj sceni drugačije vidimo neke stvari, a najbitnije je da jasno vidimo prioritete. Naš su prioritet europske vrijednosti usmjerene na razvoj Hrvatske u 21. stoljeću.

Razmišljate li o povratku u SDP?

Mislim da ovog trenutka nije potrebno razgovarati o povratku. Ja sam skupio stranku koja sada ima oko tisuću članova, ljudi koji su bili nezadovoljni politikom tadašnjeg SDP-a. Sad je najvažnije da postignemo suglasje. Prvi korak je razgovor, zajedničko promišljanje o budućnosti Hrvatske.

Je li to suglasje usmjereno na lokalne izbore?

Vidjet ćemo. I o tome će se sigurno u jednom trenutku razgovarati. Danas u 6 sati u stranci Naprijed Hrvatska nećemo razgovarati o tome.

SDP je sad u krizi. Vidi li SDP put koji bi ga doveo u borbu za poziciju na vlasti?

Vidjet ćemo. Mislim da su neke smjernice koje je Bernardić postavio u SDP-u dobro postavljene. Sasvim sigurno u dva mjeseca neće biti moguće regenerirati tkivo koje je propalo dugogodišnjim zanemarivanjem. Mislim da je pred Bernardićem veliki zadatak da povrati povjerenje ne samo u SDP, nego i u ljevicu i upravo kroz suradnju s drugim segmentima učiniti da budemo relevantni.

Prijeti li SDP-u potop i rasulo ne uspiju li pronaći alternativu za politiku Andreja Plenkovića?

Naravno da uspjeh političkog angažmana stranke ovisi o tome koliko će biti relevantna i koliko će nuditi nešto bolje ili drugačije. Za to ima prostora. Hrvatsko je društvo opterećeno brojnim ekonomskim i opće društvenim problemima. Vidimo što se sve događa, od table u Jasenovcu, ustašofilije koja se javlja, imamo problem pravde, s poreznim zakonom.

Je li Plenković u pravu kad kaže Bernardiću da se odluči hoće li raditi s njim ili ući u interpelaciju? Kako vidite ocjenu Bernardića da je 100 dana Plenkovićeve Vlade najgori početak jedne vlade?

Rekao bih da je 100 dana pokazalo brojne slabosti. Očekivanje premijera da će mu šef oporbe pljeskati i s njim voditi politiku nije realno, jer u tom slučaju ne bi bio oporba. Trebalo bi imati dogovor o tri – četiri strateška pomaka u društvu. Imali smo to kad je bila u pitanju Europska unija. Ovoga trenutka dalo bi se izdvojiti dvije – tri stvari. U prvom redu razvoj. Sve priče koje su koncentrirane na raspodjelu nisu dovoljne. Hrvatska gubi mlade ljude, bez razvoja nema napretka. Drugo, mislim da su crni oblaci nad Europom, a posebno nad našom regijom. Ovoj regiji prijeti nestabilnost, prijete sukobi, nema važnije zadaće za predsjednicu, vlast i oporbu od one da učine sve da ponovno ratni bubnjevi ne zabubnjaju na ovom području.

Kakvi su naši odnosi s BiH i Srbijom? Je li Hrvatska pogriješila u strateškim odlukama?

Smatram da smo, u vrijeme kad sam ja bio sukreator vanjske politike, ozbiljno pomaknuli nabolje odnose s BiH i Srbijom. Danas mislim da tamo nakon 2000 godine nikad tako loši odnosi nisu bili i mislim da će se polako početi pokazivati loši rezultati ne samo u politici, nego i na gospodarskom planu.

Kako vidite 100 dana Vlade?

Vlada Plenkovića ušla je u mod koji nije dobar, prvenstveno kad govorimo o općem pogledu na društvo. Snažno se forsira desna politika. Mislim da tu Vlada vodi dosta ozbiljno lošu politiku. Imali smo problem opstrukcija susjeda na ulasku u Europsku uniju, a u nekim strvarima umjesto da Hrvatska ukaže da neke stvari u Srbiji nisu dobre, počinjemo se ponašati slično i to je ono što je opasno za cijelu regiju.

Kako vidite najavu osnivanja Povjerenstva za suočavanje s prošlošću? Biste li vi prihvatili poziciju u tom povjerenstvu?

Ne bih ja to prihvatio, jer ja nisam povjesničar, nisam stručnjak. To je ozbiljan posao i onaj tko to radi mora se tome posvetiti. Trebao bi biti deestradiziran, a u povjerenstvu ne bi trebali sjediti ljudi koji misle da im je zadaća da revidiraju povijest. Imenovati povjerenstvo pristrano i ideološki obojeno samo će se produbiti podjele.

Što bi, zakonski i pravno gledano, bio rezultat rada toga povjerenstva?

To nije ustavni, zakonski rezultat, nego prvenstveno povijesni. Imamo prijepore u činjenicama. Mislim da je ono što je opasno za hrvatsku budućnost zapravo jedna relativizacija antifašizma, bez obzira na pogreške i zločine koji su se događali nakon rata. Bilo je dobro ne biti sluga Hitleru nego se boriti protiv njega.

Što bi trebale biti smjernice rada povjerenstva?

Teško mi je reći, ali ne vjerujem da ćemo doći do nekog drugačijeg zaključka nego što je to određeni mainstream bio.

Što s pločom u Jasenovcu? Što će povjerenstvo tu donijeti?

To nije stvar povjerenstva, ono se ne treba baviti tom pločom, nego Vlada. Nije trebala maknuti ploču, jer na njoj stoje imena ljudi koji su dali život za Hrvatsku, ali je trebala obrisati pozdrav “Za dom spremni”.

Kako vidite izjave vlade koja je na upozorenje Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa te na odluku Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju odmahnula rukom, kazavši da se radi o političkim pritiscima?

Ocjena da se radi o političkim pritiscima, a nadležno je tijelo donijelo takvu odluku, znak je da Vlada ne poštuje institucije. Vlada bi, bila zadovoljna ili nezadovoljna, trebala poći od toga da se odluke poštuju.

Što mislite o preispitivanju uloge Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa?

To bi bio ozbiljan korak unazad za Hrvatsku.

Kako vidite situaciju Ina – MOL i dijalog hrvatskog i mađarskog premijera?

Mislim da je dobro da premijer razgovara s Mađarima. Nisam siguran, iz onoga što sam čuo, da Hrvatska ima jasnu poziciju. To je vrlo komplicirana odluka s financijskim i političkim implikacijama. Mislim da je vrlo važno s jedne strane da odluka Vlade ne bude impresionistička, nego racionalna, a ono što je za Vladu dobro jest da proces bude relevantan. Vlada bi morala voditi promišljenu politiku i tako postupati prema Mađarima, a morala bi i cijeli postupak držati transparentnim.

Što mislite o arbitraži oko granice sa Slovenijom? Tamošnji ministar vanjskih poslova najavio je ozbiljne posljedice.

Ja sam otpočetka bio protiv toga postupka. Ako bi Slovenci išli na retorzivne mjere, bilo bi štetno i nadam se da će biti rješenja, ako ništa drugo, onda na Međunarodnom sudu.

A što ako Hrvatska bude ucijenjena?

Ne vidim tko bi je ucijenio i s čim.

Slovenci imaju velika očekivanja od arbitraže, najavljuju čak i žalbu Europskoj komisiji?

Komisija može imati svoje političko stanovište, ali granica je bilateralni spor i Komisija tu nema što raditi.

Zašto Hrvatska u zadnje vrijeme gubi sve sporove u kojima se nalazi?

Dok sam bio sukreator vanjske politike, Hrvatska je imala ozbiljnu ulogu. Sad vanjska politika izgleda drugačije i ne podržavaju je.

Što mislite o putu predsjednice u SAD?

Ja mislim da taj put nije bio najbolje koncipiran niti što je predsjednicu sve motiviralo da za novogodišnje praznike ode u SAD i nađe se s drugim, trećim ešalonom američke politike. To ne mogu suditi, jer ne znamo do kraja što je u pitanju. Možemo kritizirati je li potrebno da ide, ali ono što je možda lošije je to kako je predsjednica stvar držala netransparentnom i kako medijima i javnosti nije pružila informaciju gdje je bila i što je radila. Da se drugačije postavila, sve bi ovo odavno završilo. U suštini je riječ o pretjeranoj priči, koja je izdignuta iz onoga što realno jest, jer je predsjednica napravila pogrešku, jer je u javnosti posijala sumnju da je nešto bilo netransparentno.

Kako je izgledao vaš put u SAD? Koliko je dugo bio planiran?

On je bio jako planiran. Taj zadnji put nije bio dogovoren susret s Obamom. On je bio najavljen kao kraći kurtoazan susret. Ipak, dio medija istaknulo je baš to kao nešto važno. Posjet je bio vrlo pomno pripremljen, zadnji je bio prezentacija energetske pozicije Hrvatske, što je rezultiralo i sastankom s američkim potpredsjednikom Bidenom.

Što mislite o objavi iz Ureda predsjednice, da nije rađena službena bilješka?

To nije točno, i Hrvatska je strana iznijela službenu bilješku. Nikad se nije radilo tako da na službenom sastanku s bilo kim bilješku o tome ne vode i djelatnici ureda. Nedopustivo bi bilo da samo jedna strana radi bilješke, a ne i druga.

Što mislite o uvođenju vojnog roka?

Ozbiljna je to promjena u strategiji obrane. Mi smo ukinuli vojni rok, zato što nismo imali novca, a postojao je i otpor mladih generacija. Zato se Hrvatska orijentirala na profesionalnu vojsku i smatralo se da smo tu postigli dobre rezultate. To će biti ozbiljan i financijski napor, pitanje je koliko četiri tjedna ima smisla ili se stvar treba rješavati kroz vježbe u pričuvi. Mislim da je to bolji put i trebat će angažirati financijska sredstva. Hrvatska je vojska bila podfinancirana. Entuzijazam i stručnost je neupitna, međutim, o tehnici se misli bolje nego što stanje jest.

Kako vidite odlazak Zorana Milanovića iz hrvatske politike?

Možda je to logična posljedica nekoga, tko je izgubio toliko izbora zaredom, koji je doveo stranku do rasula i uništio ideološku podlogu socijaldemokratske stranke. Ono što je nepravedno jest da krug medija veliča politiku koja je urušila SDP traži povratak takve politike i Bernardiću predbacuje što nije napravio čudo. Pred Davorom Bernardićem jako je puno posla i ja mu želim puno uspjeha, dajmo mu vremena i povjerenja.

Kako vidite lijevi politički spektar u Hrvatskoj?

Nije realno razmišljati da se svi skupe u jednoj stranci. Imamo i Novu ljevicu. Ono što je bitno je da jedna drugoj ne podmeću noge, pokušaju artikulirati minimum politike i da se na izborima izbjegne rasap glasova, HDZ je to znao dobro napraviti.

Koliko je Živi zid uništio glasove na ljevici?

Sigurno je da je Živi zid populizmom odgrizao dio glasova ljevice.

Kako vidite izborni sabor Mosta i Most kao stranku?

Riječ je o respektabilnoj ekipi koja je ni iz čega stvorila pokret i stranku. Ne moraju nam se sviđati njihove postavke ili politika, ali mora se priznati da je napravljen dobar posao.

Kako vidite svoj politički angažman?

Ovog trenutka to je da se pokuša doći do akcijskog jedinstva na ljevici. Nemam ambiciju natjecati se niti za gradonačelnika ili zastupnika.

Kako komentirate snimke Stipe Mesića, koje su objavljene u javnosti?

Mesić je imao svoje uspone i padove u politici. Bio je sve što se u politici moglo napraviti i ja ga cijenim. Ta epizoda koju smo gledali i neke druge također nisu mu bile dobre. Ipak, za razliku od nekih drugih, on je promijenio politiku i razumio da ustašofilija nije dobar put za Hrvatsku i sad je jedan od istaknutijih zagovaratelja antifašizma. Ova loša epizoda je ona za koju je javnost imala pravo znati, ali drago mi je da se ispričao za to i nastavio svoj antifašistički put.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.