Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ) u ovome trenutku financira oko 600 projekata, izvijestio je predsjednik Upravnog odbora Zaklade akademik Dario Vretenar i napomenuo da je to u skladu sa strateškim planom od maksimalno mogućih 700 projekata s obzirom na novac kojim Zaklada raspolaže, a u 2017. to je ukupno 170 milijuna kuna.
Predstavljanje rezultata natječaja HRZZ-a iz 2016. okupilo je u ponedjeljak u auli Rektorata Sveučilišta u Zagrebu brojne članove zanstvene i akademske zajednice koji su u raspravi iskazali zanimanje i za potankosti o novim natječajima te za objašnjenja nekih pitanja vezanih uz prijavu doktoranada na natječaje, posebice za uspostavne istraživačke projekte, kojima se znanstvenicima omogućava da uspostave svoj laboratorij odnosno istraživačku grupu.
VEZANE VIJESTI
Natječaj za uspostavne istraživačke projekte bit će raspisan u roku od mjesec do dva, rekao je akademik Vretenar.
Objasnio je da se od ukupnih 170 milijuna kuna gotovo 130 milijuna kuna odnosi na ukupne ugovorne projektne obveze za ovu godinu, a ako se tomu doda novac namijenjen za doktorande a to je oko 40 milijuna kuna, onda je to nešto više od 170 milijuna kuna.
Time se “polako vraćamo na one razmjerno dobre godine kada se znanost financirala s oko 150 milijuna kuna za projekte, a nadamo se da će u narednih godinu do dvije izdvajanja za znanost polako rasti,” kazao je Vretenar. Pri tomu, rekao je, “ne mislim toliko na porast broja financiranih projekata već na povećanje financiranja po projektu tamo gdje je to opravdano”.
Europski i hrvatski prosjek – oko 30 posto recenzenata prihvate poziv na recenziju
Na zadnjem natječaju (onom u 2016.) bilo je prijavljeno 336 projekata, kontaktirano je 2800 recenzenata, a poziv je prihvatilo 29 posto, odnosno njih 678; odbilo je 900 recenzenata, a 800 nije nikako reagiralo na poziv. Akademik Vretenar rekao je kako je prosjek od 30 posto recenzenata koji prihvate poziv uoobičajen i u Europi. Uz napomenu kako se recenzije plaćaju jako skromno, istaknuo je kvaliteta projektnih prijedloga povećava broj recenzenata.
Nešto manje od 50 posto prijavljenih projekata je prihvaćeno, dodao je Vretenar, a sličan je postotak uspješnosti i po područjima, kao i po ustanovama koje su prijavile projekte. Kratko je podsjetio i na način vrednovanja projekata – rekao je da je nužno da projekt ima dvije neovisne pozitivne preporuke recenzenata kako bi uopće bio preporučen za financiranje. Prije toga paneli moraju prihvatiti recenziju bila ona pozitivna ili negativna te u svakome trenutku mogu tražiti novu recenziju, a kada jednom prihvate recenzije onda se rangiraju projekti s pozitivnim recenzijama i njihov se poredak više ne mijenja.
Panele je imenovao Upravni odbor HRZZ-a prema znanstvenim područjima: prirodne znanosti, tehničke znanosti, biotehničke znanosti, biomedicina i zdravstvo, društvene znanosti i humanističke znanosti. Ovisno o prijavama na pojedini natječaj, može se osnovati i panel za interdisciplinarno područje. Osnovne zadaće panela su procjena projektnih prijedloga te osiguravanje provedbe postupka vrednovanja u skladu s Priručnikom za vrednovanje projektnih prijedloga i ostalim općim aktima Zaklade.
Predstavljena tri projekta koje financira Zaklada
Projekt “Kooperativna robotika u nadzoru i istraživanju mora” predstavio je izv. prof. dr. Nikola Mišković s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, dr. Mako Kralj s Instituta za fiziku projekt “Optička svojstva heterostruktura dihalkogenida prijelaznih metala”, a doc. dr. Maša Kolanović, s Filozofskoga fakulteta zagrebačkoga Sveučilišta projekt “Ekonomski temelji hrvatske književnosti”.
Profesor Mišković tako je napomenuo da o moru i podmorju znamo puno manje nego, primjerice o površini Mjeseca ili Marsa, te je zato osmišljen projekt koji će, pomoću autonomnih bespilotnih plovila i autonomne bespilotne ronilice “Buddy” i njihova zajedničkog i koordiniranog rada, mapirati određena područja mora i podmorja.
Cilj projekt koji se provodi na Institutu za fiziku je pak, objasnio je dr. Kralj, istražiti međudjelovanje između slojeva spojenih materijala. Podsjetio je da su ta istraživanja potaknuta otkrićem grafena kojeg su 2004. iz dijela grafita izdvojili znanstvenici Andre Geim i Konstantin Novoselov i za to otkriće dobili 2010. Nobelovu nagradu za fiziku.
Docentica Kolanović je objasnila da su istraživački projekt “Ekonomski temelji hrvatske književnosti” potaknula istraživanja u suvremenoj anglistici, kao i činjenica da se suvremeni ekonomski procesi sve više održavaju na razini spekulativnoga novca.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
