Hoće li se sljedeće godine uistinu smanjiti mjesečna pristojba koju građani Hrvatske plaćaju HRT-u, kako to priželjkuje Most i većina televizijske i radijske publike?
Iz Mosta su nedavno, nakon što je Kazimir Bačić u Saboru izglasan za novog glavnog ravnatelja HRT-a, potvrdili kako su se s HDZ-om prilikom njegova izbora usuglasili tek nakon što je potvrđeno kako će pristojba početkom sljedeće godine sa sadašnjih 80 kuna pasti na 65 kuna.
– Vjerujem da će 15 kuna manja pretplata biti dovoljan razlog za početak restrukturiranja HRT-a. Za HRT je tih 15 kuna značajna svota i tome će se morati prilagoditi, poduzeti niz koraka. Mostu je 15 kuna manja pretplata bio osigurač da će se HRT konačno restrukturirati, reorganizirati i kvalitetnije raditi – rekao je Božo Petrov, očito svjestan kako će HRT morati poduzeti niz mjera jer će, kaže, računica u slučaju da se pretplata snizi sa 80 na 65 kuna javna radio-televizijska kuća ostati bez 220 milijuna kuna godišnje!
Međutim, hoće li to doista biti tako ovisit će o ugovoru koji će Vlada koncem ove godine potpisati s HRT-om, odnosno o spretnosti HRT-ovih pregovarača s Vladom, koje, kako neslužbeno doznaje Jutarnji list, predvodi Damir Tus, rukovoditelj radne jedinice Pristojba na HRT-u.
– O tome kolika će biti pristojba ne odlučuju ni Sabor, ni HRT, ni Nadzorni odbor HRT-a, ni Vijeće za elektroničke medije. Visina mjesečne pristojbe koju plaćaju građani određuje se jedino i isključivo na osnovi ugovora između Vlade i HRT-a, a kojim se regulira visina mjesečnih pristojbi. Do konca ove godine na snazi je ugovor koji je između Vlade i HRT-a sklopljen 2012. godine i čije odredbe vrijede do 31. prosinca 2017. godine. Sada kreću pregovori između Ravnateljstva HRT-a i Vlade o ugovoru koji stupa na snagu 1. siječnja 2018. godine, a u tom ugovoru Vlada može odrediti kriterije za određivanje visine mjesečne pristojbe i može u financijskom planu za sljedećih 5 godina odrediti da to bude 65, 70 ili 80 kuna – objašnjava Miroslav Grgić iz Nadzornog odbora HRT-a, ističući kako je uloga NO-a u tom smislu propisana zakonom. Oni vrše nadzor poslovanja i utvrđivanje visine mjesečne pristojbe, ali ne mogu sami odlučiti hoće li se pristojba smanjiti ili povećati, nego se drže odredbi ugovora sklopljenog između HRT-a i Vlade. Vijeće za elektroničke medije, na čijem je čelu Mirjana Rakić, ima zadaću odobriti odluku o visini pristojbe u smislu je li ona sukladna s ugovorom koji supotpisuju HRT i Vlada.
– Lako je reći: smanjit ćemo pristojbu, ali valja imati na umu da se iz te pristojbe izdvaja niz davanja koji se, sukladno zakonu, dalje prosljeđuju – kaže Mirjana Rakić.
Doista, prema postojećem Zakonu o HRT-u, 80 kuna dobivenih od pristojbe raspoređuje se tako da se 55 kn (68 posto) izdvaja za troškove proizvodnje programa, 9 kn (12 posto) izdvaja se za emitiranje, uključujući i izdvajanja za Odašiljače i veze (OiV), Hrvatsko društvo skladatelja (HDS), Hrvatsku udrugu za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP) i Udrugu za zaštitu, prikupljanje i raspodjelu naknada fonogramskih prava ZAPRAF. Četiri kune (4 posto) izdvaja se za zakonska davanja (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti medija, Vijeće za elektroničke medije i Hrvatski audiovizualni centar), četiri kune (4 posto) izdvaja se za troškove aktivnosti organizacijskih jedinica HRT-a koje su povezane s obavljanjem javne djelatnosti (Radna jedinica Pristojba, Radna jedinica Arhiv, Radna jedinica Interna revizija). Devet kuna (11 posto) izdvaja se za troškove poslovanja (rezervacija, vrijednosno usklađivanje i financijski rashodi).
Zbog svih tih izdvajanja Damir Tus koji će, kažu, ispred HRT-a pregovarati s Vladom o novom ugovoru.
Prije četiri mjeseca, na 9. danima elektroničkih medija u Opatiji, izjavio je kako je HRT glavni investitor u hrvatsku kulturnu industriju, ali i naglasio kako bi mjesečna pristojba umjesto sadašnjih 80 trebala iznositi 86 kuna, piše Jutarnji list.
