Sud Europske unije zaključio je da hrvatski javni bilježnici nisu sud i zato, ako ovršitelj ne priznaje tražbinu, njihova rješenja o prisilnoj naplati u zemljama Unije - ne vrijede.

Za europske suce dileme nema, snaga hrvatskih bilježnika, kad stranci ne priznaju tražbine, nije dovoljno jaka za prisilnu naplatu, jer oni nisu sud. Kad postupaju u okviru ovlasti koje su im povjerene nacionalnim pravom u ovršnim postupcima na temelju vjerodostojne isprave, javni bilježnici u Hrvatskoj ne mogu se smatrati sudom u smislu europskih uredbi.

Sud Europske unije mišljenje je dao, jer su to tražili hrvatski sudovi, koji su bili u dilemi oko usklađenosti hrvatskog i europskog zakonodavstva, budući da je Hrvatska među rijetkima koja je još 2006. takvu ovlast dala javnim bilježnicima. No, ta mišljenja Europskoga suda, u ovim trenucima formalno, zapravo, za hrvatske građane s imovinom i računima u Hrvatskoj, ne znači baš ništa. Drugim riječima, nacionalno zakonodavstvo ostaje isto, javni bilježnici mogu pravomoćno ovršiti račun bez odluke suda, iako to mnogi ovršenici kritiziraju, jer kažu da nisu ni znali za dug, a kamoli za prisilnu naplatu.

Ipak, da se zakonodavstvo mora uskladiti s ovim mišljenjem suda, koje se odnose na strance, smatraju u Udruzi hrvatskih javnih ovršitelja, koje je država prvo ustrojila, a onda raspustila. “To Ustavni sud može po službenoj dužnosti, ali može i na temelju ovlaštenog predlagatelja, a to nije samo Vlada, već i saborski zastupnici”, kazao je Vedran Vidmar.

Međutim, da su promjene hitno potrebne, smatraju kritičari Ovršnog zakona, poput suca Kolakušića. Jer, ako Europski sud smatra da strance ne mogu ovršiti javni bilježnici, to bi trebalo vrijediti i za hrvatske građane, koji su također građani Europske unije. “Oni se moraju početi obraćati Europskom sudu sa svojim pojedinačnim slučajevima, no ono što mora – vrijeme je da ovaj Ovršni zakon padne, on ne smije više biti na snazi niti jednog jedinog dana pogotovo u dijelu u kojem se odnosi na ovrhe s vjerodostojnim ispravama, jer svaki novi dan je daljnja pljačka i hrvatskih građana i državnog proračuna”, kazao je Kolakušić.

Hrvatska javnobilježnička komora danas nije bila u mogućnosti komentirati. Svoj stav ne iznosi ni Most, koji se još otprije bavi izmjenama Zakona, a Ministarstvo pravosuđa podsjeća: “Europske Uredbe su donesene prije pristupanja Republike Hrvatske u Europsku uniju, tako da, prilikom njihovih donošenja, nisu mogle biti uzete u obzir specifičnosti hrvatskog pravnog uređenja ovršnog postupka, Ovršnog zakona, niti je Republika Hrvatska imala mogućnost u tom smislu utjecati na sadržaj uredbi.”

Kao što su to učinile Švedska i Mađarska, pa su u uredbe unesene iznimke, primjerice sudom se smatraju mađarski javni bilježnici. No, hoće li baš to napraviti ili će razmotriti promjenu uloge javnih bilježnika – zasad nije jasno.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.