Iznos blokada na računima građana doslovno je eksplodirao. Prema najnovijim podacima Fine, u nešto više u 3 godine iznos blokada se udvostručio, na računima je blokirana 41 milijarda kuna! Iznos dovoljan za više od godinu dana isplate svih mirovina u Hrvatskoj ili izgradnju 4000 dječjih vrtića!

Broj blokiranih građana i iznos njihova duga iz godine u godinu sve je veći. I to je jasno već iz prvoga pogleda na podatke na našoj grafici. Lani je u blokadi bilo više od 327 tisuća građana, a njihov dug premašio je 41 milijardu kuna. To je porast od gotovo pet milijardi kuna za samo godinu dana. Od 2012. do danas taj iznos narastao je za više od 23 milijarde kuna. U samo četiri godine više se nego udvostručio!

U Fini kažu kako se porast broja blokiranih građana može objasniti i činjenicom da se zatvaraju obrti čija dugovanja onda postaju obveze građana.

Finina analiza dugova iz 2016. godine pokazuje: 36 posto svih blokiranih građana duguje do 10 tisuća kuna, što je ukupno iznos od 448 milijuna kuna. To je zapravo jedan posto ukupnog duga te godine. No, broj takvih građana se smanjio u odnosu na 2015. godinu, kažu u Fini. Međutim, povećao se zato broj onih s većim dugovanjima. Poseban porast je u kategoriji od 100 tisuća do 500 tisuća kuna. Takvih je građana zapravo tek 17 posto od ukupnoga broja blokiranih, no tih 17 posto duguje najviše, čak 34,9 milijardi kuna, što je 85 posto ukupnog duga građana.

Prema Fininim podacima za petogodišnje razdoblje jasno je kako većina dužnika jednom kada uđe u blokadu u njoj ostaje dugo. Dominiraju blokade koje traju duže od godinu dana, takvih je lani bilo čak 95 posto. Pitali smo Finu o najdužim blokadama: dva građanina imaju blokade duže od 23 godine, a njih 20 blokade duže od 20 godina.

U iznos duga, uz glavnicu, ulaze i drugi troškovi – banaka, javnih bilježnika, odvjetnika i slično. Mnogi blokirani se žale kako ti iznosi znaju premašivati glavnice, a u Fini kažu da je udio tih troškova u ukupnom iznosu blokade građana prosječno oko tri posto. Okvirno znači – lani je više od milijardu i 200 milijuna kuna otpadalo na administrativne troškove blokada.

Kome pripadaju sve te milijarde? Uglavom iz godine u godinu – bankama i ostalim financijskim institucijama, koji su najveći vjerovnici. Od ukupno 41 milijarde kuna lanjskog duga, pedeset posto odlazi na banke, 10 posto dugovalo se središnjoj državi te oko tri posto telekomunikacijskim tvrtkama.

Prema podacima Hrvatske narodne banke, banke su u dvije godine otpisale tek nešto više od 2 milijarde kuna: U 2015. to je više od 917 milijuna kuna, a lani – više od milijardu i 306 milijuna kuna. Međutim, ovdje treba reći kako se ovi iznosi odnose na otpis, ali i na prodaju duga – što za građane definitivno ne znači i kraj dugovanja.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.