Zdravko Marić gostovao je u programu N1 i govorio o novom zaduživanju Republike Hrvatske.
“Zadovoljstvo u svakom slučaju možemo iskazati u toj mjeri da smo uspjeli izdati uspješnu obveznicu u zadnje dvije godine. Rezultat je povijesno najniži prinos otkako izdajemo na europskom tržištu. Taj novac ćemo koristiti za refinanciranje obveza čime ćemo ostvariti uštedu na godišnjoj razni od preko 300 milijuna kuna”, rekao je Marić.
VEZANE VIJESTI
Upitan zašto Hrvatska slavi novo zaduženje, ministar financiaj kazao je da nije riječ o slavlju. “Nije nužno govoriti o slavlju, uspjehu, euforiji. To su regularne transakcije, ali treba nas sve skupa obradovati činjenica da smo u samo godinu dana napravili alternativu na domaćem tržištu, vratili se i vidimo da smo u 9 mjeseci dobili značajno unapređenje prinosa koje svi skupa plaćamo. Hrvatska treba nastaviti na putu gospodarskog napretka, a onda će nas investitori gledati još bolje. Hrvatska je ostvarila i dobar rezultat u smislu snižavanja premije za rizik, koju plaćaju sve zemlje, i to je nešto što treba gledati pozitivno, ali na tome ne treba stati”, rekao je Marić.
Ministar je istaknuo da je dugotrajna recesija ostavila veliki i dubok trag na zemlju. “Mi smo izgubili gotovo 12 posto realnog BDP-a. Ovo je jedan zdravi rast, ali nije onaj kojim trebamo biti zadovoljni. Imamo važan upozoravajući čimbenik, a to je da je potencijal našeg gospodarstva još veći. Strukturne mjere potrebno je provesti kako bi potencijal rasta išao gore. To vide i Europska komisija i rejting agencije i investitori. Meni je drago da su prepoznati ti napori, da smo u kratkom roku pokrenuli reforme, radili smo na velikom projektu, Vlada je sve to poduprla i donijela poreznu reformu”, rekao je Marić.
U prijevodu, potencijal znači da će rast usporiti i neće biti održiv, ukoliko se ne naprave nužni potezi. “Hrvatska ima zdraviji rast nego što ga je imala u predrecesijsko razdoblje. Danas je situacija značajno drugačija, ali ima jako puno toga što možemo popraviti, obično se kod strukturnih mjera tičemo samo državnog proračuna, ali ima čitav niz mjera koje su potrebne da bi se potaknulo gospodarstvo, čitav niz barijera koje treba olakšavati i ojačati strukturu gospodarstva. I dalje postoji visoka uvozna ovisnost našeg gospodarstva, tu su veliki prostori koji za sve nas skupa stoje”, rekao je Marić.
Smatra da je teško uspoređivati povećano trošenje Hrvata s uvozom novca i kreditnim bumom. “Ovo što se događa u smislu domaće potražnje ne bih vezao uz kreditni boom. Banke su likvidne i imaju projekte koje financiraju, ali vrlo se sustežu od daljnjih financiranja i čekaju gospodarski rast, to je jedna stvar koja vuče drugu. Ono što je sigurno dobro, iz današnje perspektive, nema pretjeranog zaduživanja i na tome treba graditi priču. Građani ne mogu sve odmah osjetiti, dok ne krene jači rast zaposlenosti i plaća, da se dignu trendovi na višu razinu, još smo u situaciji kad moramo nastaviti raditi”, rekao je Marić.
Upitan hoće li doći do popravljanja rejtinga za jedan stupanj, ministar financija kazao je da je uvijek oprezan u tim najavama. “Jesam optimist, rezultati su tu, kako na gospodarskom polju, tako i na polju financija, ako nastavimo, a pokazali smo kojim putem želimo ići, teže je ići gore nego dolje, ali mislim da trebamo biti strpljivi i vrijedni i činiti ono što je naša zadaća. Na interne stvari možemo utjecati”, rekao je, istaknuvši da i dalje stoje izazovi agencija, koje će pomno pratiti u kojoj je mjeri Hrvatska propustila povoljne trendove za refinanciranje duga.
“Bolje da to komentiraju drugi, nego sam da komentiram strategiju koju razvijam s Ministarstvom financija. Odluka da odgodimo zaduženje nije bila iz prizme tog zaduženja, nego smo gledali korake unaprijed. Mi smo zadovoljli svoje potrebe u proračunu, fokus našeg interesa i mjera ide prema sektoru autocesta i cesta. Ideja je ne samo produljiti dugoročnost, nego i kvalitetu tog duga na način da se smanje kamate. Imamo nekoliko političkih elemenata, nekoliko izbora koji se pomno prate. Reakcije se ne mogu predvidjeti do kraja, ali imamo i tog asa u rukavu. Razmišljali smo i o mogućnostima refinanciranja naših obveza iz proračuna. Jednostavno gledamo ekonomiku i financijski efekt takvih mjera. Vis a vis tih daljnjih koraka, ovo što smo napravili u Londonu dobar je korak i to je polazna osnova za sve daljnje korake koji slijede”, rekao je Marić.
Komentirajući otkup Ine, ministar Marić rekao je da Vlada i dalje čvrsto stoji iza odluke da bilo kakve aktivnosti vezane uz otkup Ine neće utjecati na ugrožavanje javnoga duga. “Svjesni smo da je on jedan od ključnih rizika i izazova makroekonomske politike. Što se tiče HEP-a i daljnjih koraka, ima i tijelo pri Vladi i savjet kako je propisano odlukom Vlade. Što se tiče samog HEP-a i tvrtke, ona je imala dobre rezultate, ali u ovim analizama vidljivo je da postoji prostor za napredak. Taj segment HEP-a i šire priče vrlo je složena i važna tema s kojom se trebamo uhvatiti u koštac i odgovorno joj pristupiti”, rekao je Marić, dodavši da na ukupan financijski rezultat kompanije utječe puno čimbenika
“HEP je dobar, ali ima prostora za napredak, tako mogu reći za puno drugih s takvim rezultatima i osnovama pristupati i razmišljati što dalje. Postoji dobar dio državne imovine koji nije iskorišten na adekvatan način, sigurno da na tom tragu treba aktivirati državnu imovinu u punom obujmu i Vlada tu može napraviti jedan značajan iskorak. HEP je jedna od naših stožernih kompanija i njoj pridajemo veliki značaj”, kazao je Marić.
Upitan je li bilo previše optimistično u proračun uračunati prihod od 1,4 milijarde kuna od državne imovine, Marić je rekao da je to bila realna procjena. “Nemam potrebu pobrojavati, vodimo se tržišnim ekonomskim principima da ostvarimo najbolji rast. Postoji čitav niz drugih stvari, to je integralni dio našeg računa financiranja, ako ga se ne realizira, mora se rješavati na druge načine. Čvrsta kontrola rashoda, daljnje porezno rasterećenje i odgovorno upravljanje javnim dugom smjernice su ne samo sad, nego u stalnom radu”, rekao je Marić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
