Gost Točke na tjedan bio je predsjednik Hrvatske gospodarske komore, Luka Burilović.
Gospodarstvenici se ugramnom bune zbog visokih poreza, doprinosa, zapravo ogromne stiske države, pogotovo nad malim poduzetnicima. Kakvo je stanje?
“Danas je gospodarstvo, liječničkom terminologijom, van životne opasnosti, stabilno. Po ocjenama, bila bi to trojka. Možemo biti zadovoljni i rastom BDP-a, no često znam govoriti da moramo još više. Stanje se poboljšava, sporo, ali idemo stabilno.”
Hoće li pacijent živjeti kao prije?
“Ja vjerujem da da. Možemo reći da je ovaj rast baziran na stabilnim nogama budući da smo do 2008. imali predkrizni rast koji se bilježio na zaduživanju. Ovaj se temelji na turizmu, industriji, investicijama…”
Top tema proteklog tjedna je kriza u Agrokoru. Koliko bi ta priča mogla ugroziti slabašan oporavak gospodarstva?
“S obzirom na veličinu te tvrtke, da u Hrvatskoj uzima oko 30 posto tržišta trgovine, da je jedna od najvećih investitora u poljoprivrednu i prehrambenu industriju, da direktno zapošljava 35 tisuća ljudi pa kada još dodamo one indirektne… U slučaju nekih negativnih implikacija znantno bi to utjecalo na hrvatsko gospodarstvo.”
Što bi bilo da dođe do najcrnjeg scenarija?
“Ne želim licitirati brojkama, ali rješenje se traži i ono će se naći.”
VEZANE VIJESTI
Jedan od Agrokorovih vjerovnika je i Podravka u kojoj vi sjedite u Nadzornom odboru. Ona traži da se uključi u restrukturiranje Agrokora.
“Ne treba zanemariti da je Agrokor privatna tvrtka. Država, ako se uključuje mora paziti na određene zakonske pretpostavke. Predsjednik Uprave Podravke Pucar rekao je da je Podravka kao stabilna i jaka trvrtka spremna uključiti se u pomoć i restrukturiranje naše najveće tvrtke.”
Koliki su ti dugovi Agrokora Podravci, jesu li preveliki? Mogu li ju ugroziti?
“Neću govoriti o iznosima, ali ne mogu je ugroziti. Poslovanje između Podravke i njezinih partnera u Agrokoru se odvija na jedan uobičajen način i zasad nema većih problema. Plaćanja, kao što svi znam donekle kasne, ali drže se tih rokova i nema većih problema.”
Je li Podravka zainteresirana preuzeti neke Agrokorove tvrtke?
“Imala je već razgovore oko moguće akvizicije iz koncerna i Podravka je i dalje zainteresirana.”
Za Jamnicu?
“Ledo, čini mi se. Tada ja nisam bio uključen. Međutim, Podravka je zainteresirana koliko može doprinijeti stabilizaciji Agrokora i sudjelovati u bilo kojem dijelu restrukturiranja.”
Bilo je kritika nakon odlaska Zvonka Mršića, da je otišao po političkom diktatu?
“Ne bih rekao da je gospodin Mršić otišao po političkom diktatu. Je li postavljen isto tako? Mora biti kriterij izvrsnost i jedino se time moramo voditi.”
Mršić nije bio takav?
“Rezultati će se vidjeti, Podravka je poslovala, no okolnosti su danas takve… Nadzorni odbor je donio jednoglasnu odluku o promjeni menadžmenta. Bez obzira što je dobro poslovala, može vrlo dobro i odlično. Danas su prihodi oko 4,5 milijarde kuna, a uz još jači angaman, uz jači menadžemant, a to Pucar i njegova ekipa jesu – cIjela Uprava trenutno dolazi iz Podravke – tvrtka u jednom mandatu može doći do 7,5 milijardi prihoda.”
Namjerava li država prodati svoje udjele?
“Ja nemam tih saznanja. Svaka ozibljna država prije svega mora voditi brigu o energetskom i prehrambenom sektoru. Mislim da nije loše da zadrži taj jedan kontrolni paket.”
Vratimo se na Agrokor. Uvijek je imao poseban tretman kada je riječ o državi. Zašto nemaju svi isti tretman?
“Ja ne znam je li imao. Prema zadnjim izjavama ministra Zdravka Marića ta dugovanja nisu ona koja su se povlačila po medijima. Iz Agrokora su rekli da nemaju dugovanja.
Država se mora voditi jednako prema svima, ali ne možemo zanemariti tvrtke o kojima ovisi 100.000 radnih mjesta.”
Kada rezimirate, Ivici Todoriću plus ili minus kao utjecaj na hrvatsko gospodarstvo?
“Kada govorimo sve ove godine o Agrokoru, definitivno plus. Ne bih htio personalno, ali činjenica je da je on za ovih 25 godina napravio jednu respektabilnu tvrtku. Što se sad događa, vjerojatno je došlo do određenih poremećaja, krize upravljanja i menadžmenta pod utjecajem visokih kredita… Dijelom ti krediti su bili visoke kamate jer je država imala takav rejting. Mislim da se sada prije svega treba fokusirati na isplatu obveza prema dobavljačima i restrukturiranje.”
Je li slučaj Agrokor poučak za hrvatsko gospodarstvo da se možda ne bi smjela dozvoliti takva koncentracija, a niti kršenje zakona plaćanja dobavljačima?
“Slažem se, o tome treba voditi brigu, ali podsjetit ću da to nije samo Hrvatskoj. Ali percepcija da gospodarstvo ovisi samo o velikima je kriva.”
Kad je riječ o malim i srednjim poduzetnicima, koje su glavne stvari koje koče veći rast, bolji razvoj biznisa u Hrvatskoj?
“Dosta imamo strukturnih problema u Hrvatskoj. Vlada je počela s akcijskim planom koji je dobar put, nadam se da neće ostati mrtvo slovo na papiru. Od tih strukturnih promjena dobro se krenulo s poreznom reformom koja je donijela niz kvalitetnih stvari i to je jedna dobro odrađena reforma. Sad bi trebalo narpaviti, a premijer je najavio prije nekoliko dana, da država ide u nacionalni plan reformi. Moramo sada nastaviti s ostalim reformama. Izbori uvijek malo učine svoje. Sad idu lokalni pa se malo povuče ručna, ali vjerujem da je ova Vlada svjesna da nema puno vremena i da uskoro moramo krenuti u daljnje reforme. Jedna prepreka je i ta državna administracija.”
Jesu li tržište rada i obrazovanje usklađeni?
“I nisu…”
Zašto?
“Jednim dijelom je to nekoordiniranost lokalne samouprave, tvrtki i sustava obrazovanja. HKG tu pedlaže dualno obrazovanje. To je sustav primjenjiv strukovnom obrazovanju. Danas-sutra bismo ga proširili i na visoko. To je model koji zajendo radimo s kolegama iz austrijske i njemačke komore. Prije svega tim sustavom nezaposlenost mladih je na vrlo niskim razinama – oko 6 posto. U Hrvatskoj je 43 posto. Kada bi učenik uz školu odmah upisivao i tvrtku gdje bi provodio najmanje 50 posto vremena. Moramo promijeniti sustav.”
Burza je prepuna ljudi, a istovremeno se poduzetnici žale da nema dovoljno ljudi. Ti ljudi ne žele raditi, neusklađeni su, krivo obrazovani?
“Sve ovo je jedan od razloga. Imamo apsurd – 240.000 nezaposlenih, a s druge strane u tim strukovnim zanimanja imamo veliku zainteresiranost za radnicima.
Iz Slavonije 200 do 250 radno aktivnog stanovništva odlazi tjedno, što je katastrofa. Sad u turističkoj jedan dio odlazi i na obalu. Što bi još donijelo ovo dualno obrazovanje? Dobilo bi se to da bi provodili više vremena u tvrtkama, dobili bismo ljude koji su radili ono za što su se školovali. Danas imate velik broj ljudi koji su se obrazovali za jedno, a rade drugo.”
Kako će utjecati reforma gdje će se radni vijek produžiti do 67. godine?
“Mirovinska reforma, generalno, s ova tri stupnja nije loša. Imamo probleme s niskim omjerom, niskim mirovinama, međutim ja moram priznati… Doći će do toga da moramo produžiti radni vijek, ali mislim da ne trebamo u tom smislu žuriti. Moramo jačati gospodarstvo, podići broj zaposlenih, povećati plaće, time destimulirati one koje žele u prijevremenu mirovinu, a imamo velik broj takvih. “
Spomenuli ste Slavoniju, vjerujete li u Projekt Slavonija ministrice Žalac?
“Vjerujem. I sam sam dio, imenovan sam u taj Savjet i mislim da se ovaj put misli ozbiljno. Nekadašnja žitnica Hrvatske je na koljenima. Ne treba država humanitarno pomoći, nego dovesti projekte u Slavoniju.”
Kako dovesti investicije i projekte u Hrvatsku?
“Imamo resurse, mogućnosti da to napravimo, samo treba olakšati poslovanje.”
Često se može čuti da su za nešto zainteresirani Kinezi, Arapi… A na kraju od svega toga ništa?
“To nešto govori i o nama. Očito se i Hrvatska država morao odrediti strateški, u kojem smjeru idemo. Silne godine smo imali pogrešne politike i one su nas prije svega koštale vremena.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
