Veliki dobavljači Agrokora, njih 40-ak, i vodstvo tog koncerna u ponedjeljak su u Zagrebu, u upravnoj zgradi Konzuma oko 11 sati započeli razgovore o situaciji u toj najvećoj privatnoj kompaniji u Hrvatskoj. Sastanak je trajao manje od sat vremena.

Sudionici sastanka zgradu Konzuma napustili su već prije podneva, bez ijedne izjave novinarima.

Nešto prije 11 sati, za kada je zakazan sastanak, u zgradu Konzuma stigli su direktori Francka, Vindije, Dukata, Kraša, kao i Luka Burilović iz Hrvatske gospodarske komore. Je li sastanku nazočio i sam Ivica Todorić još se ne zna, no njega je pozvala sama ministrica Dalić, koja se prošli tjedan sastala s dobavljačima i rekla da je na njihovoj strani. 

Sudeći po registarskim oznakama automobila, dobavljači su stigli iz svih dijelova Hrvatske. Procjenjuje se da se potraživanja dobavljača prema Agrokoru kreću oko 16 milijardi kuna.

Jesu li dobavljači pristali na zamrzavanje potraživanja ili otpis duga ili je dogovoren neki treći scenarij, zasad je nepoznato.

Nakon sastanka neće biti izjava za medije, kazala je glasnogovornica Agrokora. I predsjednik Uprave Atlantic grupe, Emil Tedeschi, za prošloga se sastanka naljutio na direktore tvrtki, spočitnuvši im da su od sastanka napravili “medijski cirkus”, javlja naš reporter.

Dobavljači, inače, nisu zadovoljni zakonom o sistemskim tvrtkama, koji će Vlada predložiti, kolokvijalno nazvanim lex Agrokor, jer je jasno da je Agrokor jedina privatna kompanija koja odgovara uvjetima primjene toga zakona.

Neslužbeno, dobavljači poručuju da je Vladin zakon nedorečen i ima puno spornih stavaka. Isto tako nije im jasno zašto ih Vlada prilikom donošenja zakona ništa nije pitala.

Sindikati nisu tako oštri. Krešimir Sever smatra da Vlada treba pomoći radnicima i dobavljačima, no granica od milijardu eura duga i 8 tisuća zaposlenih previsoka je, jer se odnosi samo na Agrokor i tri državne tvrtke, kaže. A situaciju je, dodaje, zakonski trebalo preduhitriti.

“Da se jasno zakonski reguliraju sve obveze tvrtki kad je riječ o plaćanju i nadziranju kad tvrtke nisu u lošoj situaciji. A u iznimnim situacijama da država može pomoći većim subjektima”, kaže Sever.

Nije neobično da poslodavci i država zajedno surađuju, kaže ekonomski analitčar Velibor Mačkić. No još je nejasno kako Vlada uopće misli pomoći Agrokoru. Kada bi ga htjela preuzeti, novca za to nema.

“Vlada možda može izdati garancije kako bi se kompanija zadužila, Vlada može svoja potraživanja prema Agrokoru pretvoriti u vlasničke udjele. Postoji tu puno opcija koje stoje”, kaže Velibor Mačkić s Ekonomskog fakulteta.

Potez u kojem država staje iza neke kompanije, objašnjava Mačkić, trebao bi umiriti vjerovnike, no u slučaju Lex Agrokor situacija je specifična jer su banke ruske. No još je važnija uloga takvog zakona u pomoći dobavljačima.

“Vlada bi se trebala pobrinuti za dobavljače, i to one male i srednje. Vidimo da su veliki održali niz sastanaka. Sigurno su institucionalno podržani od strane HUP-a i HGK. Sad bi Vlada trebala biti glas tih koji nemaju mogućnost zajedničkog djelovanja prema Agrokoru”, komentira Mačkić.

Detalji Lex Agrokora trebali bi biti objavljeni u idućim danima, a o svemu još ni riječi nisu rekli u koncernu zbog kojeg se zakon piše kao ni vlasnik polovine Agrokorova duga, ruski Sberbank.