Usprkos visokim ukupnim zaduženjima pojedinih velikih poduzeća poput Agrokora i neovisno o daljnjoj dinamici otplate njegovog duga, prostora za strukturni rast novih kredita u Hrvatskoj ima

Usprkos visokim ukupnim zaduženjima pojedinih velikih poduzeća poput Agrokora i neovisno o daljnjoj dinamici otplate njegovog duga, prostora za strukturni rast novih kredita u Hrvatskoj ima, i to posebno prema malom i srednjem poduzetništvu, koje u pravilu imaju otežan pristup vanjskom zaduživanju, smatra ekonomski analitičar i direktor Arhivanalitike Velimir Šonje.

U analizi Hrvatske udruge banaka (HUB) “Banke i gospodarski rast”, koju je Šonje predstavio krajem prošloga tjedna na 5. susretu guvernera, navodi se da je za daljnji razvoj kreditnog posredovanja preduvjet razvitak tržišta kapitala i kapitalno jačanje tih poduzeća, smanjenje svih vrsta rizika, osobito rizika države i institucionalnih rizika te smanjenje regulatornog troška u kontekstu priprema za uvođenje eura.

Šonje je podsjetio da na rast utječe i daljnje kretanje kamatne marže na kredite, rast potražnje te ponuda kredita, za koju se očekuje da je, s obzirom na kapitalnu snagu bankarskog sektora, neće nedostajati.

Što zbog rizika, što zbog regulatornih troškova, kamatna marža u Hrvatskoj iznosi oko 2,76 posto, a u EU 1,8 posto. Promatrajući članice EU – Bugarska, Rumunjska i Mađarska su jedine s većim postotkom kamatne marže.

Uz smanjenje svih vrsta rizika i regulatornih troškova, ključ pada kamatne marže nalazi se posebno u porastu volumena novih kredita, čime se povećava produktivnost bankarskog sektora i približava prosjeku Europske Unije, ističe Šonje.

“S oko 2 milijuna eura kredita po zaposlenom u bankama, hrvatsko bankarstvo spada među manje produktivno bankarstvo. Kada bismo s volumenima u kreditima došli do razine prosjeka Europske Unije, mogli bismo i smanjiti kamatnu maržu na kredite na oko u EU prosječnih 1,8 posto”, ocjenjuje Šonje.

Dodaje da bi na pad kamatne marže mogla utjecati i daljnja digitalizacija bankarstva koja smanjuje operativne troškove u poslovanju.

Šonje navodi da bi se uz niže rizike, kao i u razvijenim zemljama u EU, teoretski kreditni portfelj mogao udvostručiti, s obzirom na postojeći bankarski kapital.

“Investicijski ciklus u Hrvatskoj još nije ušao u zrelu fazu, pa su perspektive za rast kredita po toj osnovi otvorene. Ostvarenje potencijala zavisit će o vladinim politikama, u čemu važnu ulogu ima efikasnost u povlačenju sredstava iz EU fondova. Po toj osnovi postoji znatan potencijal za ubrzanje rasta”, kaže Šonje te procjenjuje da bi realizacija toga potencijala mogla ubrzati tempo odobravanja novih kredita do 3,5 posto na godinu.

Povećanje kamata na ino tržištima u Hrvatskoj moguće ublažiti

Gledajući ukupne kredite u postotku BDP-a i po zaposlenom, Hrvatska nema strukturno napuhano tržište kredita, jer omjeri postižu očekivane vrijednosti s obzirom na dostignuti stupanj gospodarskog razvitka, navodi se u analizi te ističe da postoji održiv prostor za rast kreditnog portfelja stanovništva i poduzeća.

“Volumeni domaćih kredita poduzećima su pritom nešto niži od očekivanih vrijednosti i iznose 27 posto BDP-a. No, problem se nalazi u ukupnoj dužničkoj poziciji poduzeća, jer dugovi s osnove kredita uzetih u inozemstvu su vrlo veliki. Kada zaokružimo tu dužničku poziciju, Hrvatska dosta odskače od očekivane vrijednosti. No, kada bismo iz te zaduženosti izostavili samo Agrokor, zaduženost hrvatskih poduzeća bila bi znatno niža – u skladu je s razvojem tržišta. Zato postoji strukturni potencijal za nove kredite poduzećima, naročito malim i srednjim tvrtkama na domaćem tržištu.”

Osvrnuvši se na očekivani rast referentnih kamatnih stopa na inozemnom tržištu, Šonje kaže da odgovor na njihovo povećanje treba tražiti u aktivnijim strukturnim mjerama te u smanjenju kreditnog rizika zemlje koji će uz veće volumene kredita umanjiti kamatnu maržu.

“Mi imamo prostor taj efekt ublažiti”, zaključio je Šonje.