'Lex Agrokor' i formalno je postao tema rasprava u parlamentu, naime, na sjednici saborskog Odbora za pravosuđa zastupnici su većinom glasova podržali Prijedlog zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku.
Zakon, kolokvijalno nazvan ‘Lex Agrokor’, Vlada je usvojila na sjednici prošloga petka kako bi zaštitila gospodarstvo u slučaju propadanja velikih tvrtki.
Sjednicu Odbora za pravosuđe možete pratiti UŽIVO na OVOM LINKU.
Ministar pravosuđa Ante Šprlje uvodno je predstavio prijedlog zakona te istaknuo da se njime ide u smjeru omogućavanja normalnog funkcioniranja hrvatskog gospodarstva, a smisao zakona je da se osiguraju kvalitetni mehanizmi koji bi omogućili opstojnost velikih tvrtki u skladu s navedenim uvjetima u zakonu.
VEZANE VIJESTI
Zakon se odnosi na kompanije s više od 5.000 zaposlenih i obvezama većim od 7,5 milijardi kuna, a izvanredna uprava tvrtke mogla bi trajati najviše 15 mjeseci.
S obzirom na raspoložive podatke Fine, u Hrvatskoj postoji 10 takvih tvrtki i u njima je 2015. radilo 11,5 posto osoba zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj, a njihov ukupni prihod je iznosio 34,6 posto BDP-a iz 2015.
U Saboru, kako na odborima, tako i na plenarnoj sjednici, očekuje se žestoku raspravu s obzirom na to da se oporba ne samo žestoko protivi ‘Lex Agrokoru’, nego je i odmah istaknula da ga ne kani podržati.
Podsjetimo, kritike su iznijeli i brojni stručnjaci, i to napose pravni, pri čemu neki upozoravaju da bi zakon mogao ‘pasti’ na Ustavnom sudu dok drugi upozoravaju da bi protuustavno bilo upravo to kada se država ne bi ‘umiješala‘.
Na današnjoj sjednici saborskog Odbora za pravosuđe SDP-ov saborski zastupnik Peđa Grbin osvrnuo se na samo uvodno obrazloženje ministra Šprlje i predložio da Odbor donese zaključak kojim bi se u Saboru o ovom zakonu povela rasprava i postupak kao da je riječ o donošenju organskog zakona s obzirom na to da se on odnosi i na neke stvari riješene Ustavom čije ograničavanje omogućuje.
Dio je ispravno uređen u stečajnom zakonu vezano uz određene tražbine, pa i one radnika upozorio je Grbin, a to ovdje nije slučaj. Naime, kada je riječ o ‘lex Agrokoru’, ”niti jedan radnik Agrokora neće moći pokretati postupke radi ostvarivanja svojih prava iz radnog odnosa i dovedeni su u situaciju da će njihova plaća ovisiti o milosti Vladina povjerenika”, kazao je Grbin.
Hoće li RH morati nadoknađivati štetu?
”Iz ovog zakona ste u odnosu na prvi nacrt izbacili odredbu o naknadi štete, no ona i i dalje ostaje jer Republika Hrvatska imenuje povjerenika i nitko ga osim nje ne može razriješiti pa samim time imajući na umu i ostale nepravilnosti, RH može odgovarati za štetu koja će evidentno nastati. Vi ste se možda ogradili od štete prema vlasniku, ali prema svima ostalima – malim, srednjim, velikim dobavljačima … RH ostaje odgovorna za štetu jer se oni neće moći naplatiti. I zato zbog svega navedenog, a govorim u ime kolega iz stranke, mi ovakav zakon u ovakvom obliku ne možemo podržati”, zaključio je Grbin.
Kritike je na račun prijedloga zakona Vlade HDZ-a i Mosta nastavio nizati i bivši ministar pravosuđa Orsat Miljenić osvrnuvši se posebice na, kako je kazao, ‘ustavno problematičnu’ odredbu po kojoj bi Vladin potpuno vjerenik mogao odlučivati o potraživanjima između velikih i malih.
Što je cilj ‘Lex Agrokora’?
”Zaštita vjerovnika bi trebala biti osnovni cilj ovakvog zakona, ali meni je potpuno neprihvatljivo da radimo razliku između velikih i malih”, istaknuo je i ukazao na to da banke i mali dobavljači nisu isto.
Onaj koji je bio svjestan rizika, neka ga nosi. … Je li nam cilj štititi proizvodnju ili financijske usluge, mali moguće neće dobiti ništa i to je potencijalno silno velik problem, opetovao je Miljenić. Državna pomoć nezakonita apsolutno iz ovoga prozlazi, upozorio je Miljenić kazavši da prema ovom zakonu država ne bi mogla voditi upravni postupak.
”Netko je radio dugove i apsolutno dobro živio, a sad kažemo da će država ući, ali tvoju imovinu nećemo dirati, to građanima ne može biti prihvatljivo”, istaknuo je Miljenić i podsjetio da i mali dobavljači snose rizike.
Agrokor nije priča koja će se riješiti u par dana
Šprlje je odgovarajući zastupnicima istaknuo da je ”riječ o priči koja traje godinama i neće se riješiti u par dana, ali je važno da krenemo u njezino raspetljavanje i da se vidi što mi kao država i društvo možemo poduzeti da se spriječi nastupanje posljedica i da se omogući građanima normalno funkcioniranje”.
“Zakon ide na to da se spriječi urušavanje gospodarstva. Nije smisao stečaj, za to postoji stečajni zakon. Ovdje imamo zaštitu tržišta i gospodarskog sustava Republike Hrvatske. Naplata razlučnih vjerovnika se odgađa, dajemo poduzećima vremena da se stabiliziraju kako bi vjerovnici mogli ostvarivati svoja prava, da se restrukturiranjem postigne održivost poslovanja, odnosno i zaštita interesa vjerovnika”, ustvrdio je Šprlje.
Vlada (ne)će imati milosti
Ministar je poručio i da ”Vlada neće imati milosti ako se dokaže da je bilo zloupotrebe. Ako se dokaže odgovornost, onda će ta osoba i odgovarati. To će biti veliki izazov za cijelu državu.”
Zar će Porezna uprava čekati da završi postupak protiv nekoga tko će završiti vjerojatno u Brazilu, zapitao se Grbin ustrajući na upozorenju da se dok traje primjena ovoga zakona ne može voditi porezni postupak.
Opetovao je da imamo ozbiljan problem kad je riječ o ovom zakonu jer ne samo da je utvrđeno da prestaju svi postupci za namirenje razlučnih vjerovnika, a što nije u skladu s europskom regulativom, ”ovim se zakonom što je nezabilježeno ograničava prava izlučnih vjerovnika”.
Nakon rasprave Odbor za pravosuđe odradio je glasanje, i to o dva prijedloga. Prvi se odnosio na Grbinov zahtjev da se o ‘Lex Agrokoru’ povede rasprava i postupak kao da je riječ o donošenju organskog zakona, a što znači da bi morao dobiti glasove 76 zastupnika. No nije dobio podršku Odbora, dok je sam prijedlog zakona o sistemski važnim tvrtkama zaradio podršku većine glasova članova Odbora, odnosno ‘za’ je bilo pet članova, tri (iz redova SDP-a) su bila ‘protiv’, a jedan je bio ‘suzdržan’.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
