Trenutno stanje u Agrokoru u Novom danu komentirao je bivši ministar gospodarstva Goranko Fižulić.
Sberbank planira izdvojiti rezervacije za kredite Agrokoru u razmjeru od 50 posto, izjavio je čelnik Sberbanka Herman Gref. Što to znači?
“Još početkom travnja, kada je Sberbank objavljivao rezultate za prvi kvartal, tada nije imenovao Agrokor, ali je rekao da je stavio rezervaciju na potraživanje jednog velikog prodajnog lanca. Sada predsjednik uprave banke kaže novinarki Bloomberga, nakon konferencije na kojoj je objavio rekordnu dividendu, da će staviti rezervaciju na Agrokor, približno u polovici vrijednosti. Oni su prisiljeni, ne sretni, na rezervaciju polovice, približno 560 milijuna eura, svojih tražbina.
To je i dalje pritisak na cijenu Agrokorovih obveznica kojima je u roku od pet dana znatno porasla vrijednost, što je bilo uzrokovano time što su i ih i dalje nastavili kupovati američki fondovi specijalizirani za obveznice tvrtki koje loše stoje – takozvani strvinarski fondovi. Vjerojatno je Gref to zaustaviti. To nije prvi put. Ako vi gledate ponašanje Rusa u protekla dva mjeseca ono je uvijek bilo van bankarskih standarda. mi ne znamo kolko rezervacija imaju hrvatske banke, četiri zapadne banke, ali znamo sve o tome što misli Sberbank – kako se ponaša, kakve su knjige od Agrokora, kako treba upravljati procesom… To je jedna neuobičajna otvorenost, a sluti samo na jedno – da Sberbank i dalje želi kontrolirati procese.”
VEZANE VIJESTI
S jedne strane američki stvrinarski fondovi, s druge ruska banka. Kakva se tu bitka vodi?
“Taj američki fond 1. 1. 2017. nije imao ni jednu obveznicu. To je mali fond sa svega tri i pol milijarde dolara kapitala, 25 zaposlenih i svega 8, ili po drugim podacima 11, klijenata. Mala družina, ali koja je na primjer sudjelovala u argentinskom dugu, grčkom dugu, portorikanskom dugu… Takvi fondovi su agresivni, oni su agresivni, uvijek idu do kraja. Ako ne ide drugačije, onda sudskim procesima. Još i danas traju sudski procesi s argentinskom državom. To je signal i našoj Vladi i povjereniku Ramljaku kako se trebaju ponašati i kakve sve prilike i neprilike mogu očekivati.”
“Ovdje imamo četiri grupe koje sudjeluju u raspetljavanju situacije. Prvo su financijske institucije, druga je politika, koja se dijeli na vladajuću, koja želi sačuvati radna mjesta, da sve prođe bez potresa i afera, a koja je svjesna koliko je situacija teška i koja je ispod radara sigurno koristila sve moguće resurse da dođe do stanja kakvo je danas, a oporba ima pravo takvu stvar preispitati.
Treća skupina su dobavljači, koji su heterogena skupina koja želi da Konzum opstane. I četvrti su manjinski dioničari čija je vrijednost kapitala vrlo upita i koja ovisi o cijelom nizu faktora i vjerojatno će biti rješavana putem pravnih sporova.
Ove skupine nemaju iste ciljeve, najmoćnije su financijske institucije i politika koja još uvijek može mijenjati pravila igre, naravno, uz cijenu sudskih sporova.”
Velik je problem regresnih mjenica. Tko će ih upisati kao dug? Dobavljači ili banke? Hoće li uopće biti potpisana ta promemorija?
“Promemorijom se zapravo traži od faktoring društava i banaka da ne koriste svoje regresno pravo za te mjenice. Ako faktoring društva ne potpišu promemoriju, naplaćivat će kao i do sada. Pomoći tu nema. Agrokor je uvijek dužnik – bankama, faktoring društvima ili dobavljačima, njemu svejedno. Pitanje tko će prijaviti tražbinu. Morat će se pomiriti s otpisom barem polovice tražbina. Ali kad gledate cijelu priču radi se o malom broju pravnih osoba. To što je problrm naglašen u javnosti, to je zbog toga jer su dobavljači to pokušali prebaciti sa svojih leđa. Govorimo o 10 posto ukupnih tražbina vjerovnika prema Agorkoru.”
Neki od dobavljača ipak imaju ogroman problem s regresnim mjenicama?
“Mi razgovaramo o dobavljačima koji su to činili ili za plaćane roba i usluga ili onima koji su dolazili u financijske aranžmane ili prikriveno financiranje Agorkora. Ako je drugo, to je njihov rizik. Bili su na zajedničkom partiju koji je loše završio jer je glazba stala.
Imamo novi problem, jer je dio imao aranžmane za dionice pojedinih društava. Dio vlasničkih udjela prema nekim društvima eminentno pada. Vjerojatno se radi o prodaji dionica koje nisu mogle biti otkupljenje i sada se novi vlasnici upisuju.”
Kako komentirate slovenski lex Mercator?
“Ja to više gledam kao potrebu unutrašnje slovenske politike, a ne nešto bitno. Taj povjerenik samo kontorlira tijek novca između Mercatora i Agrokora. Nema nikakve ovlasti što će se događati s udjelima.
Događali se u sjeni svega pokušaj preuzimanja većinskih paketa pojedinih tvrtki unutar koncerna?
“Mislim da je to čudna, a pravno gledano i dvojbena situacija. To sluti na cijeli niz pravnih problema kojima će biti izložen i bivši vlasnik i manadžment, ali i oni koji danas vode tvrtku.
Agrokor kao krovni koncern više ne postoji. On će vjerojatno sam završiti u stečaju jer to je jedini način da se iz izađe iz te pravne zavrzlame. Prerađivačke kompanije će biti prodane prodane, velike strane maloprodaj isto prodane, ostat će pitanje što s Konzumom, hrvatskom maloprodajom.”
Koliko je vremena Ramljak kupio kreditom?
“Signal je da je Philip Morris obnovio svoju dobavu prema Tisku i Konzumu. Prvi je izašao jer nije tolerirao neplaćanje. To je najbolji pokazatelj drugim dobavljačima.
Ako ostvare dobit oko one 2015. na koncu godine bi Ramljak mogao imati 2,3 milijarde kuna viška što bi moglo biti usmjereno prema starim obvezama.
Što on trenutno radi s dnevnim kešom, ne znam. Ako plaća stare obaveze neće moći nove, opet će se zadužiti. Nikad neće moći platiti sve stare obaveze. Ta igra mora biti čista, transparentna.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
