Gost Dnevnika u 18 sati bio je svjestki poznati ekonomist James Kenneth Galbraith koji je prokomentirao slučaj Agrokora, eurozonu, ali i Vladu američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Vjerojatno ste upoznati s golemim problemima u kojima se nalazi najveća hrvatska ali i balkanska kompanija u privatnom vlasništvu čiji je dug blizu trećine godišnjeg državnog proračuna. Brojne tvrtke u svijetu su prošle kroz postupak stečaja po prilagođenim zakonima. Naša Vlada učinila je nešto slično famoznom američkom Chapteru 11. Dakle riječ je o privatnoj tvrtki.

Načelno, smije li se tu država miješati? Ili stvar treba prepustiti slobodnom tržištu?

“Mislim da je pametno pokušati strukturirati tvrtku koja je potencijalno veliki problem i o kojoj ovisi puno poljoprivrednih proizvođača, ali i svih drugi uključenih, a ugrožene su i usluge. Mi smo se sa sličnom stvari suočili u slučaju General Motorsa”.

Ne uspije li restrukturiranje tako velike tvrtke, što je plan B?

“Država je dio ekonomije i funkcioniranja gospodarstva i ne bih zaustavio investicijeske banke, ali za tvrtku koja je ključna treba vidjeti što učini. To treba pratiti ali prije svega treba vidjeti do koje mjere možete nešto učiniti i sagledati dugoročne posljedice i vidjeti koliko ima smisla pokrenuti stečajni postupak”.

Kad izađemo iz procedure prekomjernog deficita Hrvatska će steći prvi preduvjet za početak pregovora o ulasku u Eurozonu. Službeno bi Hrvatska zahtjev mogla poslati, kako je najavio naš guverner, pred kraj ove ili početkom iduće godine”.

Koja je budućnost eurozone? Vaš stav je da bi trebala biti reformirana. S kojim problemima ćemo se suočiti u eurozoni? Da li bi bilo dobro da usporimo ulazak?

“Zbog mog iskustva s Grčkom bio bih vrlo opreazan s ulaskom u eurozonu jer su ondje vrlo stroga pravila. U slučaju Grčke to je dovelo do trajne ekonomske krize. Hrvatska je osjetljiva na pritiske u eurozoni i to bi moglo biti problematično. Sustav neće funkcionirati bez refomorme na europskoj razini. Zemlje na rubnim dijelovima su u teškoj situaciji. Ja bih bio vrlo oprezan u tom pitanju i ne bih se želio odreći fleksibilnosti svoje valute”.

Kritičar ste suvremenog kapitalizma. Je li moguć moralni kapitalizam? Što donosi koncept “dobrog društva” kojeg zagovarate?

“Moralno društvo je moguće i to je društvo u kojem postoji autonomna regulativa. Slično je s automobilom ili tijelom, imate sustav koji treba regulirati. Riječ je o organskom tijelu ekonomije i regulatornom sistemu koji osigurava sigurno ekonomiju. Možemo to učiniti ali treba odvojiti sredstva da se to dogodi. Knjiga moga oca je ‘Dobro društvo’ i odnosi se na ravnotežu javnog i privatnog gdje nemate na jednoj strani bogatsvo a s druge strane siromaštvo. Neke se žrtve moraju napraviti da do toga dođe, da bi se to napravilo. Moderna društva koja su nastala u zadnjih sto godina imaju elemente dobrog društva ali imaju i probleme koje treba riješavati. Na nekim mjestima se to čini bolje i treba tražiti elemente koji funkcioniraju”.

Kako ocjenjujete ekonomsku politiku Donalda Trumpa? Da li se prilagodio zahtjevima američke administracije?

“To je sveobuhvatni napad na dobro društvo, na zaštitu okoliša, na obrazovanje, na zdravstvenu skrbu. Ovo će biti duga i teška borba, to je taj divlji kapitalizam koji pokazuje svoje najgore lice. Trump želi pobjedu, on je dobar politički manipulator i to će potrajati. Ovo nije sretan trenutak u SAD-u”.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.