Ministar financija, Zdravko Marić, nakon sjednice Vlade održao je konferenciju za novinare na kojoj je predstavio zaključke. Nakon toga je odgovarao na pitanja novinara.

Komentirajući stanje u Petrokemiju, Marić je rekao da je Vlada i prošle godine uskočila s financijskom injekcijom, a da je ove godine završen proces odobravanja kredita od 350 milijuna kuna te da su prve isplate počele ovoga tjedna. “I u ovom kreditnom aranžmanu i problematici predviđen je ozbiljan plan restrukturiranja kako financijski, tako i operativni, jer se po prethodnim nije dovoljno napravljeno. Evidentno je da je važnost kompanije velika, ali ona u ovom trenutku ne može biti održiva, nego je potrebno operativno i financijski  pronaći rješenje”, rekao je Marić.

Dotaknuo se i uplata u proračun od strane strateških društava. “Odluka o obvezi uplate pojedinih društava u pretežitom, većinskom ili manjinskom državnom vlasništvu temeljen je tako da kompanije, koje su okarakterizirane kao strateške, dužne uplatiti 60 posto neto dobiti u proračun. Ministri su sad dužni postupati i dati instrukcije i izvještaj će biti podnesen Vladi. Ukupni iznos koji je planiran da uđe u proračun iznosi 1,2 milijarde kuna, a najveći dio dolazi od HEP-a, JANAF-a, Plinacra. To je u skladu s proračunom, nije ništa novo niti drugačije i različito u odnosu na ono što smo originalno planirali”, rekao je Marić.

Upitan zašto su pojedina poduzeća izuzeta iz obveze plaćanja 60 posto neto dobiti, Marić je objasnio kriterije. “Primjerice, Hrvatska poštanska banka je ostvarila rekordnu dobit, ali je blizu obveze daljnje dokapitalizacije, pa smo počeli analitičke radnje na razni Vlade. Odluka je da se izuzme iz obveze uplate, a dobit će se iskoristiti u zadržanu dobit, kako bi se smanjila obveza ili potreba za daljnjom dokapitalizacijom”, rekao je Marić.

Osim HPB-a, neka su poduzeća izuzeta uz jednostavno objašnjenje – oni su sastavni dio obuhvata opće države. Imali smo zahtjev od zračnih luka da se i u tom segmentu napravi iskorak”, rekao je Marić.

Ministar financija objasnio je i kako se HZZO našao u plusu. “Činjenica je da zdravstvo ima određene visine obveza, te ukupne obveze premašuju iznos od 8,2 milijarde kuna. Što se tiče proračuna, što ulazi je samo onaj dio koji se tiče promjene ukupnih obveza. One su blago porasle, ali je HZZO-ov neto efekt transparentan. Brojka o ukupnim obveznim, a nepodmirenim obvezama pred nas stavlja da je potrebno napraviti određene iskorake kako bi taj sustav, a iz preporuka Europske komisije, koja prepoznaje da je naš zdravstveni sustav kvalitetan po pitanju dostupnosti, ali činjenica je da temeljem obveza taj sustav financijski i fiskalno nije u potpunosti održiv”, rekao je Marić.

Komentirao je prijedlog zakona o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenim u Republici Hrvatskoj, odnosno tzv. zakon o RBA udrugama, što ga je predložio nezavisni saborski zastupnik Marin Škibola, a na sam je zakonski tekst Vlada reagirala s 11 amandmana, uglavnom tehničkih. “Klub HDZ-a je podržao i rekao da će ići s prijedlogom zakona, jer govorimo o neovlaštenim vjerovnicima i nedavateljima kredita i pozajmica pa i današnjom točkom dnevnog reda provodimo u djelo razmišljanja koja su bila još 2015. godine. I ovi komentari i amandmani na tragu su svega što sam govorio, ali naravno da pravni stručnjaci imaju svoj komentar, ne vidim ništa sporno, ovaj zakon kakav bi sada trebao ići u Sabor očito je dobar”, rekao je Marić.

Nije želio komentirati pitanja vezana uz obitelj Todorić.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.