Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, Krešimir Sever, gostovao je na N1 i komentirao aktualna politička događanja u zemlji.
Jesu li sindikati imali najavu procjene pada industrijske proizvodnje?
VEZANE VIJESTI
Nije nitko očekivao, obzirom na dobre rezultate proteklih mjeseci, i očekivalo se da će nastaviti dalje, iako je cijelo vrijeme negdje kuckalo vezano uz Agrokor, da bi moglo imati nekog utjecaja. To je vjerojatno imalo veze i s odlukom Vlade oko zakona za Agrokor, da se ne raspadne sve. Bilo je za očekivati da će doći do stagnacije, jer ako je kriza trajala, Konzumove police nisu se punile, dobavljači su čekali i nije im bilo rješenje proizvoditi za skladište, tako da su i oni povukli kočnice. Ovakav pad uzrokovala je i smanjena proizvodnja energije, ali i kod onih kratkotrajnih proizvoda. Za očekivati je da će u narednom razdoblju povući dalje. I proizvodnja slijedi potražnju. Vidjelo se u jednom dijelu kad je potražnja zastala, da je i proizvodnja zastala, jer mi nismo veliki izvoznici.
Postoji li dijalog s Vladom i sindikatima? Govori se i o mogućnosti velikoga broja otpuštanja.
Postoji tu nekoliko razina, sindikati koji djeluju unutar Agrokora, oni imaju i sastanke s izvanrednim povjerenikom Antom Ramljakom, razgovara se, poduprli su ove modele, tu se još uvijek vodi dijalog. Kad je riječ o sjednicama Gospodarsko- socijalnog vijeća – ima dijaloga, ali je više na razini izvještaja, a ne stvarnog dijaloga. Vidimo da su željeznice zapuštene, u državnoj službi dogovoreno je produljenje koletivnog ugovora, a u osmom mjesecu nas čeka nestabilno razdoblje. Pitanje je što će se dogoditi i obzirom na političku nestabilnost. Ima puno problema u državnim poduzećima, puno se toga preslaguje. U Agrokoru ne bih očekivao prevelika otpuštanja, jer to je bio veliki privatni koncern, sustav je dobar, nije bilo previše zaposlenih, jer se radi o privatnom vlasniku, pa tu nije bilo previše viškova. Pitanje je doduše tko će u predstečajne i stečajne nagodbe.
Očekujete li jači angažman sindikata?
To se očekuje. Zbog čega postoji cijelo gospodarstvo? Zbog građana, ne zbog sebe samih. Tu bi trebalo uključiti sindikate, kad je riječ o dobavljačima. Sindikate se gura u zapećak kad je to god moguće. Zakon nam onemogućava štrajk, pa se stvari događaju sporadično. Treba se dogovoriti tko s kim. Nama govore o atomiziranosti sindikata, ali o ključnim stvarima mi se uvijek lako dogovorimo, mi smo uvijek zajedno. Kad je riječ o politici, tu su ključni trenuci, u kojima se čuje samo tko s kim ne može.
Je li riječ o smanjenju nezaposlenosti, prema posljednjim podacima s HZZ-a?
Ako gledamo samo brojku, onda je. Ako gledamo druge podatke, onda to nije tako optimistično. Imamo izrazito nisku zaposlenost. Dio ljudi se zaposlio na nesigurnim poslovima, na određeno vrijeme, dio je otišao u mirovinu, a dio se odselio. Kad imamo slabu potražnju, nesigurne poslove, male plaće, onda mladi, posebno visokoobrazovani, idu van. Ne gledaju na to kao da idu u nesigurnost, nego da idu tamo gdje će ih netko dobro platiti ili gdje će brzo naći drugi posao. U Hrvatskoj treba konačno reći da je vrijeme za rast plaća, a prostora ima. Rast plaća znači i povećani potrošački potencijal, a to znači i veću potražnju i potrošnju, što otvara prostor za potražnju za radnicima, i tako dalje.
Trebamo li biti zabrinuti procjenama ekonomista?
Ne treba imati u ovom trenutku prevelika očekivanja. Treba voditi računa o tome da kriza u Agrokoru donosi smanjenje. Tijekom ljetnog razdoblja imat ćemo povećanu potražnju, turizam nosi svoje, ali ono što treba stvoriti su preduvjeti da se u uvjetima rasta stvore preduvjeti stabilnijega rasta koji će stvarati podlogu za buduće stope rasta, a za to treba i stabilna vlast.
Očekujete li da će se lex Agrokor mijenjati?
On bi se u svakom slučaju trebao mijenjati. Iz njega treba izvući nešto što će jamčiti stabilnost, jer sustav sam po sebi dobro funkcionira.
Je li iluzorno očekivati da će se banke, dobavljači i faktoring društva uspjeti dogovoriti? Što ako se ne dogovore?
Naša iskustva su takva da se vrlo često trči i da se ne donose razumne odluke i potezi. Ovdje bi temeljem iskustva trebalo očekivati da do dogovora neće doći, ali mi nismo imali toliki sustav u krizi dosad. Niti je banci niti dobavljačima niti Agrokoru u interesu da ne dođe do dogovora. Ako nađu razuma i vrijeme za poček, ako banke i faktoring društva ne pojure, ako dobavljači budu imali vrijeme, možda i dođe do dogovora.
Što se dogodilo da Vlada i povjerenik Ramljak promijene stav i pristanu na uvjete Sberbanka?
To je pitanje što se krenulo previše brzo i nije se o svemu razmišljalo, išlo se metodom pokušaja i pogreške. Upravo ovo je pokazatelj da je zakon bio nedorađen i da je na njemu trebalo još vremena. Trebalo je možda zbiti glave na hrpu, ovo je pitanje puno šire krize u zemlji, gdje su glave trebali na hrpu staviti i vladajući i oporba, najgora varijanta bi bila da krene panika.
Kako stvari izgledaju iz perspektive sindikata, hoće li Vlada uspjeti osigurati većinu u Saboru ili ćemo imati prijevremene parlamentarne izbore?
Čini mi se da nema baš velike izvjesnosti da će se ta većina dogoditi, ako se i dogodi, ona će biti na tankoj niti. Uvijek postoji velika nestabilnost, zbog velikog broja različitosti. Imamo sustav koji radi. Možda je izbore trebalo napraviti, iako znače novu nestabilnost, novo iščekivanje, pitanje je kako će se složiti sve. To treba vidjeti, možda je bilo vrijeme da se to napravi puno ranije, pa da izbori budu u nedjelju, kad je i drugi krug lokalnih izbora, da se ta agonija ne produljuje.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
