Gost Novog dana bio je bivši predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović, koji se osvrnuo na neka aktualna pitanja vanjske politike.
Premijer Andrej Plenković je nabrojao cijeli katalog problema koji nisu riješeni sa Slovenijom, zašto su tu i dalje tijekom svih ovih 26 godina?
Imamo velik katalog neriješenih problema i s drugim susjedima, zalagao sam se da se riješe neki, ali dvije Vlade s kojima sam surađivao nisu bile voljne riješiti ih.
Zašto?
VEZANE VIJESTI
Iz čistog populizma i straha da im ne bude nalijepljena etiketa nedomoljublja, da su dali zemlju. To je tipično za mnoge naše političare, stavljaju probleme sa strane nadajući se da će nestati preko noći ili da će ih netko drugi riješiti.
Eurozastupnik Ivan Jakovčić je rekao da je više puta razgovarao s prvim hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom i da je uvjeren da bi Tuđman prihvatio arbitražno rješenje.
Ne znam što bi predsjednik Tuđman prihvatio, znam da sam ja bio protiv arbitraže jer je u startu bio rezultat ucjene, a to teško može dati dobar rezultat čak i da je pravedan u smislu povijesti jer je u pozadini svega ucjena. Sad smo tu gdje jesmo, ne priznajemo odluku, imamo razloga za to, ali odnosi se moraju ovako ili onako riješiti. Ja bih resetirao tu priču, išao pred Međunarodni sud pravde.
Je li ova situacija održiva, mnogi naglašavaju da neke zemlje godinama imaju neriješene sporove godinama i godinama?
Sasvim sigurno da može, ali mi ipak zanemarujemo da imamo bogatu tradiciju sukoba u ovom dijelu Europe i nemogućnost državanja zamrznutim konflikata, ne u svojom smislu, nego u političkom. Sad se naša Vlada oboružala problemima koje mi možemo otvoriti, Slovenija će svojima i sve bi to bilo u redu da ima hrabrosti da se neka od tih pitanja doista pokuša i riješiti.
Spomenuli ste sud?
Žao mi je da se nismo inicijalno angažirali da sud riješi taj spor, ali to sada nije moguće, teško bi Slovenija pristala. Nadam se da nitko neće ostvariti ideju da mi Srbiji i BiH budemo Slovenija.
Slovenija je rekla da počinje implementirati ovo rješenje.
Mi ćemo se praviti da je granica onakva kakva mi mislimo da je, oni će se praviti da nije, neće se maknuti sa Svete Gere i zapravo je stvar mudrosti da u tom konfliku iluzija ili stvarnosti obje strane ne dođe do nekih pa makar i slučajnih incidenata. Ovdje je vruća krv na jugoistoku Europe i ne bi bilo dobro da se dogodi neki incident.
Je li realna medijacija koju nudi Europska komisija?
Kao ideja vjerojatno, ali nakon odluke Sabora, mislim da nije realno da bi Hrvatska pristala na to kako odluku provesti, ali i Slovenija koja ima papir u ruci, i ne vidim Vladu u Sloveniji koja bi to prežvjela.
Berlinska inicijativa – kako vidite tu situaciju, čini se da je Hrvatska ostala u nekom procijepu da ju EU i SAD gura u neko predvodništvo, a mi ističemo da ne pripadamo balkanskom području.
To je ozbiljna kompleksaška politika koju mi vodimo. Velika je prilika hrvatske vanjske politike da se profilira kao katalizator dobre uspješne politike, to da mi stalno bježimo od toga je kukavičluk, a opet onaj kompleksaški strah da će netko prigovoriti da se stvara novu Jugoslaviju, a ne možete nikoga na cesti sresti da želi Jugoslviju, to nije opcija, ali je stalno strah elita tu. A ovo je jedinstvena prilika jednoj maloj zemlji da bude važna, ali mi ju guramo od sebe. Dobro je da je ipak Plenkoivć sudjelovao na tom sastanku, ali ne bi bilo dobro da bude samo sjedi drvo na drvu, nego bi dobro bilo da ipak naša vanjska politika pa i unutarnja iz toga izvuče bodove. Važan je taj sastanak da privuče sve zemlje Europe u Europsku uniju. Naša vanjska politika ne razmišlja da počinje borba istoka i zapada i koje će zemlje kamo pripadati. Postoji opasnost da se, da se slikovito izrazim, Siriju preseli na Balkan i tu inicijativu treba gledati u tom konteksru da se sačuva stabilnost cijele regije i smatram da je to nama od neprocjenjive važnosti.
Kako vidite ponašanje Njemačke?
Brdo Brijuni je bila važna inicijativa, Merkel je bila zainteresirana, sada se i nastavlja investicija u LNG terminal i još neki projekti, no nažalost vidimo da se ona rastočila što je šetat i što mi je žao, ali to pokazje da RH sa Slovenijom nije j predvodnik dobrih vibracija. Njemačka je preuzela inicijativu i ne bi se smjelo dogodoti da sjedimo neaktivno, možemo se postaviti kao važan faktor i podići si cijenu.
Koliko je dobro udaljavanje od EU i povezivanje s Trumpom?
To proizlazi iz nužde. SAD, treba imati s njim dobre odnose, ali sastanak u Poljskoj bio je prvenstveno zbog Poljske. Imamo mi tu neke dobre izglede, gospodarske, ali nosi i ozbiljne političke opasnosti jer neki navijaju da se profilira antiruski – to je za nas opasno, a drugi je da je pitanje koliko mi možemo kao jedna relativno mala zemlja bez podrške SAD-a nositi projekt.
Treba li Hrvatska kupiti američke borbene avione?
Sve mora biti transparentno, ako će imati najbolju ponudu, a ono što sam vidio iz novina, to je tako, važno je da cijela transakcija bude transparentna.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
