Novoizabrani Predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa gostovao je na N1 televiziji.
Pratiti smo prošli tjedan, možemo to nazvati saslušanjem na saborskom odboru, izgledalo je to poprilično grbavo, kako vi to komentirate?
Saslušanje je dobar izraz, i u drugim parlamentarnim sustavim se to tako zove kada Parlament ima ovlasti za različita imenovanja.
Jeste li ostali iznenađeni činjenicom da nije sve teklo tako glatko?
U određenoj mjeri jesam, i jesam i nisam. Očekivao sam, kako bih rekao, jedan neprijateljski stav zato što je to i prije nekog vremena sličann stav slične političke grupacije bio kada se radilo o jednom drugom imenovanju tako da sam to na neki način očekivao iako sam mislio da će nakon toliko objašnjavanja u medijima o čemu se tu radi da to neće biti tema, da će se više raspravljati o stanju sudbene vlasti, o nekim idejama i viđenjima.
Ima li Vas SDP na piku?
Ne mogu to tako reći jer SDP nije samo nekoliko ljudi.
Na što mislite kad to kažete?
Mislio sam reći da u SDP-u ima ljudi s kojima imam dobre odnose, to su uglavnom ljudi s kojima sam vezan uz profesiju ili sam imao prilike surađivati kao predsjednik Udruge hrvatskih sudaca. Nijedna generalizacija nije dobra.
Ljudi koji sjede u saborskom odboru za pravosuđe, konkretno Peđa Grbin i Orsat Miljenić, jesu li to ljudi koji Vas iz posebnog razloga imaju na piku ili se radi o političkoj predstavi jer su opozicija?
Ja sam se sad prvi put imao susret s Grbinom, mislim da Miljenić ne spada u tu kategoriju. Imenovanje predsjednika Vrhovnog suda kako je u Hrvatskoj postavljeno ima određene političke konotacije i ustvari je jedino mjesto u sudstvu u kojem politika ima pretežitu ulogu. Uloga Vrhovnog suda u tom postupku je savjetodavna i ne toliko važna. Prema tome, kada je politika uključena onda je moguće očekivati da će se uključivati i neki drugi parametri a ne samo profesionalni i stručni, dignitet, vizija i tako dalje. Stvar je, ja se nadam, prošla i kako je bilo, bilo je.
Nema nikakvog “hard feelinga” (loših osjećaja)?
VEZANa VIJEST
U profesiji se ne smije imati loših osjećaja već se trba sve uzimati kao fakat, da je tome tako i gotovo. Žao mi je što su uzeti neki fakti koji nemaju veze sa činjenicama.
Imate li ih potrebu još jednom razjasniti?
Nemam, mislim da sam to razjasnio i da zaista nema razloga da se priča permutira. Ja zaista ne znam zašto je tome tako.
Problem su bile imovinske kartice, Rekli ste da smatrate da u slučaju predsjednika Vrhovnog suda imovinske kartice ne bi trebale biti objavljivane. Na što ste točno mislili?
U javnosti i u određenim političkim krugovima postoji tendencija da bi imovinske kartice sudaca trebale biti opće dostupne. Ja sam na to ciljao, i Udruga hrvatskih sudaca misli da to nije nužno. Kartice mogu biti dostupne i one jesu dostupne, ne znam ni za jedan slučaj da mediji ili netko s pravnim intereseom ne bi dobio uvid, mislim da ne bi trebale biti opće dostupne, ali s razlogom svakako trebaju biti dostupne. Koliko god u njima ima podataka one nisu cjelovite i mogle bi se pogrešno tumačiti.
Dajte nam neki primjer
Recimo, ne može svaka stranka u postupku čeprkati po karticama sudaca jer im se u jednom trenutku nije svidjela neka sečeva odluka, to mislim. Naravno, ako to traže mediji ili tijela državne vlasti one moraju biti dostupne i tog se pravila svi drže. Nema razloga da one budu dostupnije nego što su danas.
Okrenimo se budućnosti, što čeka Vrhovni sud pred Vašim predsjedanjem?
Funkcioniranje svakog suda omeđeno je Ustavom i zakonom i tu nema nekog velikog prostora za veliku kreativnost. Ono što je pitanje je gdje su prioriteti, što predsjednik vrhovnog suda može učiniti da se poboljša stanje u onim točkama gdje su prioroteti. Mislim da je trenutni prioritet Vrhovni sud sam po sebi jer on još uvijek zakonski nije usklađen s Ustavom. Prema Ustavu, Vrhovni sud ujednačava sudsku praksu. Nema prvenstvenu ulogu rješavati pojedinačne sporove. Ne bi smio biti okrenut prošlosti, nego budućnosti, da donosi odluke načelne prirode u važnim predmetima, da on daje zadnju riječ. Taj trend je u Europi presudan. U ovoj situaciji se Vrhovni sud pojavljuje kao izvor konfuzije jer u tolikoj količini predmeta nije moguće precizno izjednačavati sudsku praksu.
Znači li to da se u RH previše razlikuju odluke na razini Općinskog suda, Županijskih sudova.. Je li zbog toga Vrhovni sud pred prevelikim opterećenjem?
On je pod opterećenjem jer je pristup Vrhovnom sudu jako liberalan. Nužno je postaviti sistem gdje će se stranke obratiti samo kada zaista postoji potreba i vidi se da će Vrhovni sud trebati intervenirati i reći svoje mišljenje. To će biti moguće učiniti ograničavanjem pristupa Vrhovnom sudu u načelnim pitanjima i kada postoji potreba nižeg suda da traži neki stav da se mišljenje može unaprijed dati. Statistika sudova pokazuje da Vrhvni sud intervenira u presude drugog stupnja u manje od 13 posto. Nema potrebe da Vrhovni sud samo potvrđuje da je dobro suđeno.
Kako je moguće da se nije došlo do ujednačene sudske prakse?
Ona je u zadnjih nekoliko godina postala problem zbog novih propisa. Pitanje vlasništva nad stanovima, tgovačko pravo.. Drugi razlog je vrlo liberalan pristup Vrhovnom sudu. Vrhovni sud se ne bi trebao baviti činjenicama u kaznenoj grani sudovanja, nije on žalbeni sud koji se bavi činjenicama. On treba odlučivati o o izvanrednim pravnim lijekovima u načelnim pitanjima.
Izmjene ovršnog zakona, hoće li biti problema?
Ne mislim da će građanima stvoriti probleme, stvorit će ih vjerovnicima. Bit će dva ključna problema, o tome na koga će se taj zakon odnositi i kako će se naći ravnoteža između legitimnih zahtjeva vjerovnika jer je već došlo do ekscesa. Ovršni postupak nije redovita situacija, ona je rezultat ekseca jer netko nije učinio što je trebao. Treba zaštiti najslabije koji nisu svojom krivnjom u ovoj situaciji. Mislim da je problem više stotina tisuća blokiranih zbog tradžbina koje smatramo minornima, je zakon o naplati tradžbina putem FINE koji je isključio sud, to je problem. U svijetu se to smatra građanskim neposluhom, a kod nas je sasvim drugo.
Je li bolje pisati novi zakon ili je bolje puniti stare iz velikog broja amandmana?
Hvala Bogu, suci ne pišu zakone. Nije jednostavno naći pravi odgovor. Živimo u dinamičnom društvu gdje odnosi nisu stabilni pa nisu ni na sudu. Treba ići od slučaja do slučaja. Eksploziju tečaja franka, primjerice, nitko nije mogao predvidjeti i pojavio se veliki problem. Neki su zakoni na snazi iako se baziraju na načelima austrougarske.
Koliko je pravosuđe pod kontrolom politike?
Što se tiče imenovanja predsjednika Vrhovnog suda mislim da bi profesija trebala imati značajniju ulogu u odabiru. Tako bi se dao veći značaj profesiji. Ključno je pitanje da li politika može imati utjecaj na određene odluke i odgovor je da svakako može. Pitanje je da li se suci dovoljno tome opiru i jesu li svjesni svoje pozicije. Ne vjerujem da se tek tako lako može naručiti neka odluka koja odgovara politici.
Kako komentirate ucjenu SDP-a prema vladajućim?
Sklon sam tumačenju da je Ustavni sud izvan toga i da bi to trebalo razdvojiti, nama je ustavni sud klujučna institucija u državi i puno toga ovisi o njemu. Ovo je prevažno pitanje da bi se njime manipuliralo.
Želi se pokrenuti Istražno povjerenstvo o Agrokoru, što mislite o tome?
Teško mi je reći, istražno povjerenstvo nema ulogu preuzimanja uloge za progon zbog počinjenja kaznenog djela. Mislim da se tu ne radi o povjerenju ili nepovjerenju.Ako bi DORH pokrenuo postupak istražno povjerenstvo bi trebalo stati i nije vezan zaključcima povjerenstava.
Koliko su važna ta povjerenstva?
Tjerate me na teren politike i ne bih to htio komentirati.
Je li DORH na visini zadatka?
Mislim da jest, s obzirom na okolnosti, na podkapacitiranošću, imaju jako puno predmeta koji su sve kompleksniji. To je sasvim drugačiji rad spram rada sudaca. Ne mislim da rade nekvalitetno, stvar je prioriteta i očekivanja koja su kad nas prevelika. Treba dati vremena da se neke stvari utvrde, ne treba ići prečicom. Važno je da sudovi jednostavnim jezikom objasne razloge odluka.
Je li DORH zatvoren za javnost? Na HRT-u je urednik smjenjen jer predstavnik DORH-a nije bio pozvan u emisiju
Sve je stvar mjere. Zatvorenost je posljedica nepovjerenja zbog toga što su suci izloženi kritikama i napadima koji nemaju podlogu. Dobrohotniji pristup medija prema sudstvu bi sigurno otvorio suce.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
