Objavljeni su ovogodišnji rezultati rang liste sveučilišta, takozvane Šangajske liste. Zagreb se ni ovaj put nema čime ponositi. Sveučilište u Zagrebu nije ušlo među najboljih 500. Ako se uspoređujemo s regijom, uvjerljivo smo najlošiji. Što po tom pitanju radimo? Ništa.
Nakon što se najbolje hrvatsko sveučilište – ono u Zagrebu – prošle godine barem nakratko vratilo među 500 najboljih na svijetu, kada je bilo rangirano između 400. i 500. mjesta, ove ga godine u prvih 500 nema. Usporedbe radi, Sveučilište u Beogradu je u grupi između 200. i 300. mjesta, Sveučilište u Ljubljani između 400. i 500. Na samom zagrebačkom sveučilištu reakcije nema, rektor Damir Boras se uopće ne javlja na mobitel.
No zato nova ekipa u Ministarstvu znanosti ima što za reći – nakon što je uspješno vodio Institut Ruđer Bošković, Tome Antičić odlučio je zasukati rukave te nakon jednog instituta pokušati promijeniti ono što nije uspjelo mnogima prije njega – mijenjati cijeli sustav znanosti. Ovakvi rezultati zagrebačkog sveučilišta za njega su potpuno poražavajući.
VEZANE VIJESTI
“Razlog je u tome što je sustav demotivirajući za najbolje, pa ili prestaju raditi, ili idu van tamo gdje se vrhunska znanost vrednuje. U Hrvatskoj to nije slučaj, ovdje neovisno o projektnom uspjehu ili znanstvenom radu imate istu plaću kao i znanstvenik koji ne objavljuje ništa ili koji ne privlači nikakve projekte”, upozorava Antičić.
Iako ih premijer Andrej Plenković baš i ne ljubi – što pokazuje javnom priklanjanju kadrovima bivšeg ministra Pave Barišića – nova ekipa u Ministarstvu znanosti sprema čitav niz projekata i novih zakonskih prijedloga za jesen.
“Međutim, tu se mora staviti odgovornost i na sveučilišta koja svojim internim aktima moraju poticati izvrsnost, a ne kao što je to previše često slučaj da se potiče uravnilovka”, napominje Antičić.
A ta uravnilovka je, nažalost, institucionalizirana, poručuju sa portala Srednja.hr mladi novinari i novinarke koji se već dugo bave gotovo isključivo znanošću i obrazovanjem,, a upozoravaju da se to najbolje vidi po objavljenim znanstvenim radovima.
“Ni tu Zagrebačko sveučilište ne kotira dobro kao ni druga sveučilišta jer je usmjereno na izdavavanje radova u lokalnim hrvatskim časopisima koji nemaju veliki međunarodni ugled i ocjene i automatski tu rejting pada”, upozorava Marko Matijević, urednik portala Srednja.hr
Rektor Boras sam ne može biti kriv za cijelo Sveučilište, no ako je suditi prema prijedlogu rektorskog zbora o napredovanju u znanosti kojeg je podržao, izvrsnost mu nije na prvom mjestu.
“Taj prijedlog je bio takav da bi Hrvatsku pomaknuo ne u top 500 nego bi ju gurnuo još niže jer nije favorizirao kvalitetne znanstvenike nego one koji sjede u institucionalnim tijelima, sjede u lokalnoj zajednici i zapravo se možda bave stvarima koje ni nemaju veze sa znanošću, ali imaju veze s podjelom moći”, ističe Matijević.
I upravo zbog toga, poručuju iz stranke Pametno, već odavno su morala zazvoniti zvona za uzbunu.
“Ovo je nacionalna katastrofa, zbog ovoga bi trebalo sazvati posebnu sjednicu Vlade i parlamenta, zagrebačko sveučilište je najbolje što imamo i ako ono nije barem u 500 najboljih na svijetu, onda imamo veliki problem sa svojom budućnošću”, upozorava Ivica Puljak iz stranke Pametno.
No ako je suditi prema svemu što se dosad događalo u Vladi Andreja Plenkovića, nije baš za očekivati da se taj problem stavi iznad unutarstranačkih interesa.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
