Gost N1 studija uživo bio je član Predsjedništva SDP-a i bivši ministar prometa i infrastrukture.
Iz BiH su se opet digli protiv gradnje Pelješkog mosta. Jesmo li sve napravili kako treba?
“Jesmo. Zadnja studija predizvodljivosti koju je naručilo moje Ministarstvo je bilo 2013. u sklopu projekta pomoći državama koje su ušle u EU. Ta studija je u Hrvatskoj izazvala veliku pažnju i bili su veliki pritisci medija da bude što prije završena i da se saznaju rezultati. Tu su se razmatrali podvodni tuneli, dvije varijacije mosta, bypass preko Neuma… I rađeno je metodološki nekoliko analiza gdje je bilo desetak faktora: ekonomski, demografski, ekološki, bila je uključena i UN-ova Deklaracija o pravu pristupa moru. Da je studija napravljena “po PS-u” dokaz je da je aktivno sudjelovala i bosanska strana, odnosno njihov tadašnji pomoćnik ministra Bajramović. To je bio transparentan natječaj Europske komisije. Studija je riješla sve dvojbe kako najbolje povezati dva teritorija – povezivanje mostom dobilo je najviše bodova i ne ograničava susjedima iz BiH ništa. Ova priča ima dva ključna elementa: unutarstranačka priča unutar Bosne, to su tri nacionalističke stranke, a s druge strane je Plenković trebao malo više i bolje komunicirati.”
VEZANE VIJESTI
Činjenica je da je, otkad se pojavio prvi bager koji je počeo kopati pristupne ceste prošlo jako puno vremena.
“Prošlo je brate mili, deset, jedanaest godina. Prvi most je bio negdje ekonomski dimenzioniran na 3,8 milijardi kuna, sadašnji je 220 milijuna eura, to je skoro upola jeftinije. Jedna od prvih naših odluka bila je poništenje ugovora i plaćanje kompenzacije tvrtkama. Vlade od Sanadera do Kosor nikad nisu imale osigurana sredstva, u proračunu je bilo 100 milijuna kuna. S tim možete, da se našalim, držati hladni pogon. Prvo smo morali isplatiti izvođače da ne bi tužili državu. Većine tih tvrtki danas nema, tu su bili Konstruktor, Vijadukt… Upravo te građevinske firme su dokaz povezanosti HDZ-ovih struktura i građevinskog sektora koji je propao upravo zbog ovakvih megalomanskih projekata.
Najprije se pojavila najjeftinija opcija, koja je odbačena, a to je povezivanje kroz koridor, no zbog turbulentne scene u BiH i nažalost, to je moje mišljenje, neperspektive BiH kao članice EU, Komisija je odustala od tog najjeftinijeg i pristupili smo pripremi za izgradnju Pelješkog mosta.
Ono što je sada važno je da zadnji natječaj nije napravljen najbolje. Ja definitivno ne bih dozvolio da kasnimo 6 do 12 mjeseci. Kriv je i način natječaja da se unaprijed određuje tehnologija, a različiti izvođači imaju različite tehnologije. Nadam se da to nije za nekoga “narihtano”. Vidjet ćemo što se događa, ne optužujem nikoga, vidjet ćemo tko će za dva, tri mjeseca tko će dobiti natječaj.
Zbog ortačkog kapitalizma ovaj most ne može graditi nijedna domaća tvrtka. Nema ni kapaciteta ni dovoljno referenci i taj će natječaj dobiti strana tvrtka. Nadam se samo da će to biti tvrtka iz EU, a ne iz Kine. To bi po meni bila jedna ekonomska katastrofa.
Pelješki most nema sumnje, pitanje je samo roka završetka gradnje. To će sve vjerojatno biti gotovo oko 2025., ali infrastruktura se ne gradi za jednu vladu, jedan mandat, nego ostaje kao javno dobro na korist građana Hrvatske, na korist građana EU.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter| Facebook | Instagram.
