Prijedlog novog braniteljskog zakona obvezao je svih 428 općina i 128 gradova da financiraju rad braniteljskih udruga s 0,3 do 1 posto svog budžeta, odnosno s minimalno 75, a maksimalno s 250 milijuna kuna godišnje.

Braniteljske će udruge tako dobivati i do pet puta više novca nego što ga dobiva Crveni križ, za čiji rad lokalne jedinice izdvajaju 0,2 posto vlastitog proračuna. Golem je to dobitak za 1350 postojećih udruga branitelja, kojima je država putem javnog natječaja dodjeljivala oko 17 milijuna kuna godišnje, piše Večernji list. 

Prijedlog je šokirao lokalne vlasti, koji su sada na sto muka što učiniti. Usporedbe radi, četiri su najveće braniteljske udruge na čijem se čelu nalaze Josip Đakić, Đuro Dečak, Tomislav Merčep i Zvonko Milas za rad svojih udruga od resornog Ministarstva na javnom natječaju 2014. godine zajedno dobile četiri milijuna kuna. Po novome, Grad Zagreb će morati braniteljskim udrugama isplatiti između 22,5 i 75 milijuna kuna iz svog 7,5 milijardi kuna teškog proračuna. Rijeka s proračunom od 950 milijuna kuna dobiva obvezu od 2,85 do 9,5 milijuna kuna. Split, čiji je proračun 869 milijuna kuna, udruge će podupirati s 2,6 do 8,69 milijuna kuna, a Osijek s proračunom od 487 milijuna kuna braniteljskim će udrugama morati davati od 1,46 do 4,87 milijuna…

“Kod psihosocijalnog osnaživanja hrvatskih branitelja vrlo važnu ulogu imaju braniteljske udruge. Velik broj jedinica lokalne i regionalne samouprave već je prepoznao njihovu važnost te financijski podupiru njihov rad. Kako bi ova financijska podrška od strane jedinica lokalne i regionalne samouprave bila ujednačena diljem Republike Hrvatske, ovim se člankom propisuje da su jedinice lokalne i regionalne samouprave dužne podupirati rad braniteljskih udruga s 0,3% do 1% izvornih prihoda”, navodi predlagač zakona. Ta će sredstva, šturo dodaju, biti iskorištena za praćenje rada i projekata udruga iz Domovinskog rata koje su registrirane i djeluju na njihovu području.

Nema podatka koliko su dosad općine i gradovi izdvajali samo za braniteljske udruge, no poznato je da je najjači Zagreb prednjačio u tome. Ne zna se ni regionalni raspored udruga, ali ni to gdje će gradovi i općine osigurati sredstva za nemalu zakonsku obvezu. U Zagrebu navodno djeluje stotinjak udruga, ali može se očekivati da će se udruge početi osnivati u svakoj pa i najmanjoj općini samo da bi pokupile zakonom zajamčeni novac. “Čim u zakonu stoji da se mora izdvojiti između 0,3 i 1 posto, odmah možeš računati na jedan posto jer tko će se usuditi dati manje kad mu branitelji dođu pod prozor?”, zapitao je jedan lokalni dužnosnik.

U Udruzi gradova kažu da su očekivali da ih Vlada pozove na razgovor i kaže gdje naći izvore te traže odgovore hoće li im država transferirati taj novac iz centralnog proračuna. “Stalno se događa da država na nas prevaljuje nove obaveze, a ne daje nam izvore”, ističu u Udruzi gradova koja procjenjuje da će paušalno određivanje sredstava za braniteljske udruge dovesti do masovnog registriranja udruga radi crpljenja sredstava. Stoga predlažu da se sporni članak promijeni tako da se sredstva osiguraju prema planovima rada udruga, a ne paušalno. Inače, gradovi i općine godišnje za razvoj civilnog društva izdvajaju oko milijardu kuna, no u taj su budžet uključene sve neprofitne civilne organizacije koje se bave programima javnih potreba, pomoći bolesnima, gerontodomaćice, Crveni križ i slično. Zakon nije propisao kriterije po kojima bi lokalne vlasti financirale rad braniteljskih udruga, piše Večernji list.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.