Porezna reforma, "lex Agrokor" i turistička sezona pridonijeli su stabilizaciji i rastu hrvatskog gospodarstva u 2017., ali bez drugih reformi, a pogotovo reforme javnog sektora, to nije dovoljno za trajni, dostatni rast i zaustavljanje iseljavanja, upozoreno je na tradicionalnom predbožićnom okupljanju članova Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).
Predsjednica HUP-a Gordana Deranja rekla je da je gospodarstvo u 2017. nastavilo rasti u skladu s očekivanjima te da su porezna reforma, izvrsna turistička sezona i “lex Agrokor” tome pridonijeli. Zahvaljujući brzoj i odlučnoj Vladinoj reakciji na krizu u Agrokoru, spriječeno je urušavanje sustava i širenje krize na velik broj Agrokorovih partnera i dobavljača, ocijenila je.
Međutim, kazala je i da poslodavci nisu zadovoljni izostankom drugih reformi te da samo porezna reforma nije dovoljna za ubrzanje sadašnjih stopa rasta, uz koje nije moguće nadoknaditi zaostajanje za drugim zemlja Europske unije.
“Razočaravajuće je da se još uvijek nismo vratili na razine BDP-a iz 2008. godine”, rekla je Deranja, koja za to odgovornima drži sve vlade, i one prije početka krize.
VEZANE VIJESTI
Podsjetila je da HUP još od 2003. godine upozorava na potrošenost aktualnog ekonomskog modela i potrebu njegove promjene.
“Nažalost, ništa se ne mijenja, a rezultat nisu samo loše pozicije na ljestvicama konkurentnosti ili Doing Business, nego i u masovnom odlasku ljudi preko granice”, rekla je čelnica HUP-a, koja, kao i drugi HUP-ovci posebno zagovara reformu javnog sektora.
Mnogi će reći: “Povećajte plaće, pa će ljudi ostati”, i poslodavci se s tim slažu, kaže Deranja, no upozorava da je pravi prostor za to u rashodovnoj strani proračuna, u koju nijedna vlada ne želi dirnuti. Rekla je i da su troškovi poslovanja u Hrvatskoj previsoki, pa je teško biti konkurentan, za što nisu krivi poslodavci, nego preskupa država.
“Gospodo političari, na vlasti i u oporbi, počnite se baviti bitnim stvarima”, poručila je Deranja i dodala da građani žele bolji život i svjesni su da do toga vode promjene, podsjetivši na HUP-ovu anketu koja je pokazala kako 83 posto građana reforme smatra izrazito potrebnima.
Oni koji koče reforme zbog vlastitih pozicija i prikrivanja svoje nesposobnosti, ugrožavaju nacionalni interes, rekla je Deranja.
Blago povećanje HUP-skora
Na skupu su predstavljeni najnoviji rezultati HUP-skora, koji analizira reformski napredak Hrvatske u 12 područja. HUP skor za prvu polovinu 2017. godine pokazuje mali napredak u odnosu na mjerenja otprije šest mjeseci. Skor je povećan za tri boda i sada iznosi 36 bodova, što je prvi značajniji pomak od početka mjerenja 2014. godine, koje se odnosilo na 2013.
Blago poboljšanje rezultat je gospodarskog oporavka i rasta zaposlenosti, smanjenja troška pokretanja novih poduzeća, smanjenja proračunskog deficita i dugoročnih kamatnih stopa te oporavka kreditiranja.
Glavni direktor HUP-a Davor Majetić upozorava međutim, da je hrvatski rezultat najslabiji od 11 država “nove Europe”. Ocjenjuje da to ukazuje na kroničnu nekonkurentnost hrvatskog gospodarstva i društva u cjelini. Kao Deranja, i on smatra da se Vlada treba ozbiljnije baviti proračunskim rashodima te kako poslodavci očekuju da u tom smjeru napravi dramatične korake.
Raspon raspon rezultata za druge članice EU-a kreće se od 46 bodova u Slovačkoj do 65 u najboljoj Estoniji.
Najveće zaostajanje zabilježeno je u previsokim opterećenjima za gospodarstvo, latentno slabim rezultatima tržišta rada i strukturnim problemima u obrazovnom, zdravstvenom i mirovinskom sustavu.
Majetić ističe da su sva tri najslabija rezultata posljedice izostanka reformi u javnom sektoru te ističe da će Hrvatska ubrzati gospodarski rast, investicije i zapošljavanje kad javni sektor bude učinkovit i veličinom primjeren potrebama i mogućnostima gospodarstva.
U tradicionalnom istraživanju poslovnih očekivanja, opće gospodarsko stanje među članovima HUP-a ocijenjeno je s 2,69. Da će iduće godine gospodarsko stanje ostati isto očekuje 48,3 posto poslodavaca, a malo bolje 46,6 posto. Iste uvjete poslovanja i investiranja očekuje 62,9 posto anketiranih, a poboljšanje predviđa trećina.
Kao glavne prepreke poslovanju poslodavci i navode visoke poreze i doprinose, neučinkovitu javnu upravu i loše pravosuđe.
