"Od Vladimira Šeksa sam puno naučio, ali imam svoj put"

Vijesti 01. sij 201817:28 > 17:28
Jurica Galoic/PIXSELL

Posljednjih tjedana hrvatski mediji bavili su se mladim Karlom Resslerom (HDZ), potpredsjednikom Mladeži Europske pučke stranke, savjetnikom predsjednika Vlade RH, posinkom Vladimira Šeksa, te ga „počastili“ epitetom jednog od ključnih Plenkovićevih ljudi i autorom novog stranačkog Statuta.

No, tko je Karlo Ressler, mladi pravnik i znanstvenik koji se našao u žarištu zanimanja hrvatske javnosti.

Rođen je 1989. u Zagrebu. Prve tri godine živio je u novozagrebačkom kvartu Utrina. Poslije su se on i majka Anica preselili u Borovje, gdje su živjeli dulji period, gotovo do Karlove srednje škole. Kako je majka kao liječnica otorinolaringologinja radila na Šalati, Karlo je u osnovnu školu išao u Mesićevoj ulici na Šalati.

“Mislim da sam imao odlične profesore. U osnovnoj školi dosta sam se bavio matematikom zahvaljujući profesoru Buranjiju koji je bio jako angažiran u vezi priprema za natjecanja na kojima sam sudjelovao”, rekao je Ressler Večernjem listu.

Kad je pak počeo pohađati srednju školu, VII. gimnaziju u Križanićevoj, 2004. majka se udala za Vladimira Šeksa, nakon čega su se iz Borovja preselili u Bauerovu.

Potkraj gimnazije, Ressler je namjeravao upisati studij međunarodnih odnosa u Beču, ali paralelno se pripremao i za studij prava.

“Nakon uspjeha na prijamnom ispitu Pravnog fakulteta u Zagrebu odlučio sam se za pravo. Samostalno sam donio odluku i sada mi je drago što sam tako odlučio. Nakon gimnazije, koja mi je pružila široko opće znanje, pravni studij bio je prirodni nastavak”, kaže Karlo Ressler, kojeg je pravo posve zaokupilo.

Tijekom studija Ressler se „inficirao“ politikom i to preko današnje supruge Karle, koju je upoznao na Pravnom fakultetu.

“Moja sadašnja supruga, tada djevojka, bila je članica HDZ-a. Upoznao sam je na jednom od seminara, pričala mi je o stranačkoj političkoj akademiji na koju se htjela prijaviti. Tada sam poprilično pratio politička događanja, desni centar bio je moj svjetonazorski izbor, ali nisam bio član stranke. Nakon razgovora i zajedničkih učenja, odlučio sam se početkom 2. godine studija učlaniti u HDZ i prijaviti se na program Političke akademije Zaklade hrvatskog državnog zavjeta, koji se organizira u suradnji sa Zakladom Konrad Adenauer. Moja je supruga imala važnu ulogu u mom približavanju politici”, rekao je.

Na političkoj akademiji HDZ-a, uz ostale, predavali su im Davor Božinović, Davor Ivo Stier i drugi. Karlo Ressler je bio među boljim polaznicima političke akademije koja je nudila i medijske treninge.

Kako su europski zastupnici HDZ-a tražili asistente u stranačkoj bazi, voditelj političke akademije Srećko Prusina na njihov zahtjev preporučio je nekoliko kandidata.

“Prema preporuci iz političke akademije, došao sam u kontakt sa zastupnikom u Europskom parlamentu Andrejem Plenkovićem. Upoznali smo se i razgovarali o tome kako bih počeo raditi kao jedan od njegovih asistenata”, kaže Ressler.

Osim njega, Plenkovićevi su asistenti još bili Marko Milić, Miroslav Smetiško i Marijana Balić, Vukovarka koja je danas saborska zastupnica, a tada je postala šefica ureda europskog zastupnika Andreja Plenkovića. Nedugo zatim uredu se pridružila i Tena Mišetić, sadašnja zamjenica predstojnika Ureda predsjednika Vlade.

Ressler, Milić i Smetiško bili su Plenkovićevi asistenti od 2013. do 2016. Cijelo su vrijeme bili u Zagrebu, a tek povremeno su putovali u Bruxelles ili u Strasbourg.

Istodobno, dok je dogovarao s Plenkovićem da mu bude asistent, Ressler se javio i prošao na natječaju za mjesto asistenta na Pravnom fakultetu na Max Planck partnerskoj grupi koji vodi profesorica Anna Maria Getoš Kalac.

Kada je Plenković 2016. najprije dobio unutarstranačke izbore, a potom i parlamentarne, Ressler je počeo raditi u Vladi RH na mjestu savjetnika predsjednika Vlade RH. Ressler je, naime, zajedno s ostalima iz ureda pridonio Plenkovićevoj kampanji.

U prvoj polovici ove godine mladi Karlo Ressler izabran je za potpredsjednika Mladeži Europske pučke stranke, što je izuzetno bitna pozicija za mlade političare. To mu pruža mogućnost poznanstva i prijateljstva s budućim prvacima pučkih stranaka u zemljama Europske unije.

Unatoč svemu, Ressler je hrvatskoj javnosti posljednjih tjedana postao zanimljiv kada je kao voditelj deveteročlane Radne skupine angažiran na pisanju novog statuta HDZ-a. Iako su, osim njega članovi tima koji radi na novom statutu HDZ-a, ministar Dražen Bošnjaković, Davor Ivo Stier, Mario Kapulica, Damir Sesvečan, Ivo Ivančić, Ilijana Krešić Rajić, Damir Mikuljan i Marija Vrhovski, njegovo je ime izbilo u prvi plan.

“Riječ je o stranačkim dužnosnicima, uglavnom pravnicima, koji imaju ideje, znanje i iskustvo koje će omogućiti izradu statuta koji će nastaviti s podizanjem standarda unutarstranačke demokracije i transparentnosti djelovanja”, objašnjava Karlo Ressler.

Ne niječe da je puno toga naučio od svog očuha Šeksa, ali ističe da ima svoj put.

“Živjeli smo deset godina zajedno, raspravljali o većini društvenih, pravnih i povijesnih tema iz vremena stvaranja hrvatske države. Od njega sam puno naučio. Politika je zanimanje u kojem je teško odijeliti privatno od profesionalnog, ali ja imam svoj put”, kaže Ressler.

Prema proceduri, do 1. travnja treba biti napisan nacrt prijedloga novoga statuta HDZ-a. Nakon toga Nacionalno vijeće HDZ-a predlaže nacrt Središnjem odboru koji utvrđuje konačni tekst i daje ga Općem saboru HDZ-a na usvajanje. 

“HDZ se treba nastaviti oblikovati kao moderna stranka koja će moći odgovoriti na nove izazove suvremenog hrvatskog društva. U tom procesu izrada novog suvremenijeg statuta, kao temeljnog dokumenta stranke, ima važnu ulogu. Na proljeće bi trebao biti spreman nacrt prijedloga, a cilj je u raspravu što više uključiti i članstvo”, rekao je Ressler u razgovoru za Večernji list.