Hrvatski sabor u četvrtak nastavlja sjednicu raspravom o prijedlogu zakona o upravljaju državnom imovinom koji je, ističe ministar državne imovine Goran Marić, u prvom redu usmjeren na zaštitu i aktivaciju državne imovine u svrhu poticanja gospodarske aktivnosti i zaposlenosti.

Predsjednik Sabora sjednicu je, čini se, pokušao započeti bez stanki, na što se pobunio Mostov Nikola Grmoja. ‘Sad vas još moram i pitati želite li stanku’, našalio se Jandroković na to.

Potom su stanke zatražili Most, GLAS i Živi zid.

Anka Mrak Taritaš (GLAS) je nakon stanke govorila o slučaju njemačke obitelji Schumacher koja je na Viru ostala bez nekretnine zbog duga bivšeg vlasnika. “Vodite računa o svojim nekretninama, da provjerite da je sve provedeno u katastru i gruntovnici jer ovo neće biti jedinstveni slučaj. Međutim, postoji obveza i države i nas zastupnika da upozoravamo ili molimo da se neki zakoni požure. Mi u Hrvatskoj imamo problem nesređenog katastra i gruntovnice”, kaže Mrak Taritaš, dodajući da ovaj slučaj nažalost vjerojatno neće biti jedini.

“Ministarstvo države imovine vodit će evidenciju imovine kojom upravlja, a u planu je i središnji registar”, rekao je ministar državne imovine Goran Marić, govoreći o promjenama zakona koji se odnosi na kampove i ostale nekretnine u vlasništvu države.

“Ovo nije stranački zakon, niti je zakon kartela i lobista. On je sustavno pripreman”, rekao je Marić.

Željko Glasnović je replicirao ministru Mariću. “Kad ćemo postavljati prava pitanja, to je prvo pitanje. Mi smo kao Gvatemala samo imamo više televizija u boji. Tko je posvojio društveno vlasništvo? Neki ovdje sjede koji su maznuli. Koliko su maznuli sindikati, skojevci? Jedan ovdje sjedi, a ima 13 stanova u Zagrebu. Veliki je borac za ljudska prava. I kada ćemo na kraju reći da je uzrok svega toga kriminalna organizacija nazvana KPH”, nizao je Glasnović, prenosi Dnevnik.hr.

Inače, prijedlogom novog zakona o upravljanju državnom imovinom predviđeno je da ministar državne imovine donosi odluke o raspolaganju dionicama i udjelima pravnih osoba od posebnog interesa, nekretninama te pokretninama procijenjene vrijednosti do 7,5 milijuna kuna, umjesto dosadašnjih do milijun kuna, dok u ostalim slučajevima odluku donosi Vlada. Do sada je Vlada donosila odluke o državnoj imovini iznad 100 milijuna kuna vrijednosti.

Kada su u pitanju nekretnine, prijedlog novog zakona predviđa i zabranu podzakupa i podnajma.

Kada je riječ o trgovačkim društvima u vlasništvu države, resorna ministarstva izravno će Vladi predlagati i članove uprave i nadzornog odbora tih tvrtki.

Možda najveća novina prijedloga zakona je da će se sve nekretnine u državnom vlasništvu koje su na dan 1. siječnja 2017. godine bile u naravi škole, domovi zdravlja, bolnice i druge ustanove kojima su osnivači jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i koje se koriste u obrazovne i zdravstvene svrhe, groblja, mrtvačnice, spomenici, parkovi, dječja igrališta, sportsko rekreacioni objekti, sportska igrališta, društveni domovi, vatrogasni domovi, spomen domovi i tržnice upisati u vlasništvo jedinca lokalne ili područne (regionalne) samouprave ovisno u čijoj je nadležnosti osnivanje pojedinih ustanova.

Ministarstvo državne imovine će novim zakonom postati i nadležno za turističke kampove, neovisno nalazili se oni u građevinskoj zoni ili na poljoprivrednom zemljištu.