Hrvati svakog mjeseca upumpavaju veliku količinu novca u zdravstvo, ali iz godine u godinu to jednostavno nije dosta, rastu dugovi, a ne smanjuju se liste čekanja. Regija napreduje pa se to odrazilo i na ljestvicu dostupnosti zdravstvene zaštite na kojoj padamo.
Popisu problema treba dodati i pismo ministra zdravstva Milana Kujundžića ministru Draženu Bošnjakoviću.
Ni premijer Andrej Plenković ne vidi ništa sporno u dopisivanju ministara zdravstva i pravosuđa. Ministar Kujundžić žalio se kolegi da bi zdravstveni sustav mogao kolabirati ako sudovi nastave presuđivati u korist liječnika po njihovim tužbama za neplaćeni prekovremeni rad.
“Mislim da je dužnost ministra zdravstva bila da izvijesti kolegu koji je ministar pravosuđa o tome kako očito pravna praksa različitih sudova u Republici Hrvatskoj nije ujednačena. Nije Ministarstvo to koje ujednačava sudsku praksu, to radi Vrhovni sud i mislim kako je dobro da su podijelili mišljenja o tome”, smatra premijer Plenković.
“Posve mi je razumljivo da je Bošnjaković htio relativizirati taj dopis, međutim onda se postavlja pitanje čemu uopće dopis ako se njime nije ništa htjelo postići. Ukupna svota će prijeći stotine milijuna kuna, govori se čak i o milijardu i pol kuna”, rekao je Trpimir Goluža iz Hrvatske liječničke komore.
Prekovremeni rad pogrešno se obračunava već godinama. Bivši ministar tvrdi da nikada nije bio u sindikatu pa nije stručan za radno pravo, a za problem, kaže, nije zano. Kujundžić pak optužuje Sinišu Vargu da nema opravdanja jer je bio tajnik sindikata i organizator štrajka početkom 2000. godine.
“On je vrlo dobro upoznat s radnim pravom i zato mislim da je njegova intervencija prema Ministarstvu pravosuđa u iznalaženju načina da se taj dug ne plati i smatram to dijametralno suprotnim od njegovih ranijih stajališta kao člana štrajkaškog odbora”, smatra Siniša Varga.
I dok se javnost bavi s, u najmanju ruku, spornim pismom ministra zdravstva, stižu loše vijesti za cijeli sustav. Hrvatska je pala za deset mjesta i sada je 26. na ljestvici dostupnosti zdravstvene zaštite u Europi. Upućeni kažu da izgovor da ne ulažemo dovoljno novca u sustav ne stoji.
“Kujundžić je netko koga smatram vrhunskim, odličnim liječnikom, dobrim ravnateljem bolnice, ali je očigledno loš ministar”, rekao je Siniša Varga.
Za liječnike, problem je u Kujundžićevoj političkoj slabosti
“On nema političku moć da bi nešto napravio u hrvatskom zdravstu, tu morate imati podršku prvog čovjeka, a to je premijer. Smatram općenito da politika nema volje za potrebne promjene u zdravstvu zato što na razini zdravstva oni ne dijele sudbinu običnog čovjeka”, smatra Trpimir Goluža.
Da je tako, politika bi se vjerojatno potrudila urediti sustav kojem već dugo gori pod petama. Dugovi, odlazak liječnika i sestara, liste čekanja… otkud uopće krenuti. Uvjetno dobra vijest je da je premijer obećao da će se u 2018. konačno posvetiti zdravstvenoj reformi. Obećanje nećemo zaboraviti.
