Prema neslužbenim informacijama, HDZ je napustio ideju da od ovrhe izuzme jedinu nekretninu. Kako bi se što bolje pripremili za izradu zakona, zatražili su podatke o tome s koliko novca građani raspolažu nakon što završe u ovrsi, odnosno nakon što im je blokiran račun.
Ovaj tjedan je Radna skupina za izradu novog Ovršnog zakona, koja je formirana još u studenom prošle godine, konačno održala prvi sastanak nakon prošlogodišnjeg konstituirajućeg, i zasad je teško doznati koje promjene planiraju u odnosu na postojeći zakon koji je zadnji put mijenjala upravo sadašnja Vlada i to sredinom prošle godine.
Na zakonu će se raditi cijele godine, a kak je potvrđeno za Novi list, za početak se krenulo od toga da treba smanjiti troškovi ovrha i to čak i za 40 posto. Na pitanje znači li to da će se intervenirati i u odvjetničke tarife, koje određuje Odvjetnička komora, sugovornici riječkog lista odgovaraju da je moguć model po kojem bi se, kao i u Obiteljskom zakonu za trošak razvoda, odredio maksimalni iznos.
Iako je intencija zakona zaštititi i olakšati poziciju građanima kojima prijeti ovrha, sugovornici iz radne skupine i Ministarstva pravosuđa napominju da nikako ne treba ići u drugu krajnost i stvarati klimu koja će pogodovati neplaćanju računa jer i vjerovnici koji nastoje naplatiti svoja potraživanja moraju biti zaštićeni.
No, to upozorenje nekako i nije u skladu s predizbornim najavama HDZ-a koji je uz ostalo obećao da će “lokiranim građanima otpisati dug prema državi, lokalnim jedinicama te komunalnim i drugim državnim poduzećima do iznosa glavnice duga u visini jedne prosječne plaće uvećano za sve kamate”. Kako Novi list doznaje u HDZ-u od te ideje još se nije odustalo, ali jednako tako HDZ je napustio ideju da od ovrhe izuzme jedinu nekretninu. Kako bi se što bolje pripremili za izradu zakona u Ministarstvu su zatražili i podatke o tome s koliko novca građani raspolažu nakon što završe u ovrsi, odnosno nakon što im je blokiran račun.
Analizom je utvrđeno da je prosjeku na oko 200 tisuća tih zaštićenih računa mjesečno bilo najviše do dvije tisuće kuna, što sigurno nije dostatno za život, posebice ako se radi o obitelji. No, pokazalo se i da ima odstupanja i da su na tim računima završavali i iznosi od nekoliko desetaka ili nekoliko stotina tisuća kuna i oni su obično otvoreni prije blokade. Još je to jedan argument da za sve blokirane ne može postojati isto rješenje, pa tako i u slučaju da se Vlada odluči na socijalnu mjeru otpisa duga do visine prosječne plaće.
