Predsjednik saborskog Odbora za europske poslove, Domagoj Ivan Milošević, gostovao je u Novom danu i komentirao aktualne političke događaje.
Koliko se već puta ponavljaju rasprave o strateškim investicijama i zašto zakonska rješenja nemaju odjek i investicije ostaju problem u Hrvatskoj?
Mislim da raspravljamo u 3 godine jedno 3-4 puta. Investicije nisu stvar jednog zakona, nego ukupne atmosfere ekonomije. Zakon o strateškim investicijama je dobar i koristan zakon. Prvo, Hrvatskoj očigledno treba ubrzanje gospodarskog rasta, to se neće dogoditi preko noći. Drugo, da se pokušamo ubrzano pomaknuti na svim svjetskim ljestvicama, od konkurentnosti za privlačenje strateških investicija, tu smo posebno loši. Treba odagnati svaku bojazan, strane investicije donose dobro. Treće, ovaj zakon je specijalan alat. Ja se nadam da je napisan da bi mogao poslužiti kao edukativno sredstvo za sve razine naše administracije. Jasno su propisane procedure i nadam se da ćemo zapravo kupnjom vremena, specijalnim alatom, ubrzano preodgajati sve razine.
VEZANE VIJESTI
Zašto još uvijek nema najave o početku gradnje LNG terminala na otoku Krku?
Vlada i resorno ministarstvo najavilo je da će do kraja 2019. i početka 2020. LNG terminal na Krku biti funkcionalan i ja se nadam da će to biti tako. On je strateški ne samo za Republiku Hrvatsku, nego i za jugoistočnu Europu. Povećana konkurencija nigdje nije doprinijela povećanju cijene nego isključivo sniženju. Hrvatska ima priliku pojaviti se na energetskoj karti Europe, to povećava mogućnosti da iskoristimo svoj geostrateški položaj. Sve je jedan koloplet koji slažete. Tehnologija ide naprijed, zagađivanja su minimalna.
Zašto je strah ključni problem politike u Hrvatskoj? Velike energetske investicije sve su zaustavljene ili prosvjedima ili glasnim buntom. Zašto politika nema hrabrosti?
Ja to ne bih nazvao strahom. Ja imam pogled s obje strane, i iz politike i iz biznisa, imamo zaista problema u provođenju zakona, u smislu administracije na svim razinama. Zakoni se donose da se provode, ne trebaju se mijenjati prečesto, ali ih trebamo provoditi. Imamo puno posla u smislu odgajanja administracije, ulaganja u nju, i kako možemo ići naprijed. Nadam se da su sve lekcije naučene i potpuno sam siguran da velika većina hrvatskog stanovništva podupire gospodarski napredak i zna kako se on postiže.
Primorsko-goranski župan, Zlatko Komadina, protiv je gradnje terminala.
To je dosta zanimljivo jer smo u Saboru za vrijeme rasprave čuli citat župana kad je imao potpuno drugačiji stav, tad je hvalio LNG, kad je na vlasti bila SDP-ova vlada. Komadina je na čelu županije i blizak gradu u kojem je, nažalost, dobar dio industrije propao. Mislim da nije najpozvaniji pričati o strateškim projektima i industriji. Zašto plutajući LNG? Plutajući je prva faza, jeftiniji je, brži u odnosu na kopneni, koji je puno veća investicija. Želimo da se pojavi privatni kapital, da se pojave privatni kupci koji će kupovati taj plin.
Postoji li jasan odgovor za ljude koji žive od turizma da to neće ugroziti turizam na tom području?
Dioki, koji više ne radi, a koristio je stare tehnologije, sigurno je tamo ugrožavao okoliš, a turizam se razvijao. Jadranski naftovod je tamo imao svoja postrojenja i opet se turizam razvijao. Ja sam bio u Hong Kongu, koji ima izvanredan turizam, a samo iza ugla, u susjednom zaljevu ima brodogradnju, industriju. Ne trebamo se bojati. Napredno društvo ne može ovisiti samo o turizmu.
Investicije su dijelom i analize izvješća Europske komisije. Zašto smo na dnu u projektima koje smo sami započeli?
Ono nije neočekivano. Ne volim se vraćati unazad, ali Hrvatska je, kad je 2008. godine došla za nas najveća ekonomska kriza, u sve ove godine reagirala poreznom presijom, rastom poreznog opterećenja i za građane i poduzetnike, što je bilo pogrešno. Zato mi je drago da je ova Vlada krenula s poreznom reformom i poreznim rasterećenjem. Uvjeren sam da će ovo biti godina reformi. Jedini način da se uspijemo maknuti sa dna. Vrijeme vratiti ne možemo, ali možemo početi odmah sada. Stranke u Saboru trebaju shvatiti da imaju odgovornost prema građanima i kad su na vlasti i kad su u opoziciji. Ostvarivanje rezultata treba postati jedini cilj. Hrvatska je iz recesije izašla zahvaljujući privatnom sektoru, ulasku u Europsku uniju i turizmu.
S jedne strane, u Ženevi se predstavlja jedan od najboljih i najmodernijih električnih automobila – iz Hrvatske. Zašto u takvim projektima imamo velik uspjeh, a na razini države smo na dnu?
Vjerojatno zato što taj projekt ovisi o jednom čovjeku. Imao sam priliku upoznati i razgovarati više puta s Matom Rimcem, to je briljantan mladi čovjek. Kad gledate sve izazove hrvatske administracije – stvorio nešto nevjerojatno. Čitajući komentare i neke hrvatske portale, ne stječe se dojam da ljudi razumiju da ta kompanija ne živi od tog auta, nego od tehnologija koje su ugrađene u njega. Električni auti prestavljaju mogućnost da se oko Rimca izgradi cijeli niz tvrtki koje će pomoći u tom rastu električnih automobila. Cijela administracija mora učiniti sve što je moguće da se održi Rimac automobili i siguran sam da će ova Vlada to prepoznati i učiniti.
Hrvatska jedina nije potpisala ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa SAD-om. Zašto?
Postojalo je nekoliko pokušaja da se to riješi. Koliko mi je poznato, nije to tako jednostavan proces, ali je bitno jer bi olakšalo i potaknulo i američke ulagače da ulažu u Hrvatsku. Nemojmo zaboraviti i puno Hrvata, ozbiljnih poduzetnika, koji žive i rade u Americi. I njima bi bilo jednostavnije. To bi bio dobar alat da ih dovedemo u Hrvatsku, uvjerimo da je ovo dobro mjesto za ulaganje bez barijera. Nadam se da će u sljedećih godinu dana i taj sporazum biti potpisan.
Zašto Hrvatska ne uspijeva? Zašto su istočne zemlje uspješnije od nas? Koje bi tri strateške teme trebale biti kojima bi Hrvatska mogla promijeniti sliku koju ima?
Uz LNG, mislim da je jedan od najvažnijih projekata nizinska pruga Rijeka – Zagreb, ona stavlja Hrvatsku na kartu svijeta, jer kad prođete Sueski kanal, njime prođe trećina svjetske robe, koja onda ide u sjevernu Europu na daljnji transport. Kad bi se to prebacilo na Rijeku, uštedjelo bi se 5 do 7 dana, a to je jako puno vremena i jako puno novca. Bez modernih brzih željeznica transporta nema. Iz takvog projekta bi se prema nama preljevale i neke industrijske investicije u Hrvatskoj, na tome bi nastajali novi poduzetnici. Ja ne volim opravdanja, ali treba biti objektivan. Kad su devedesetih Poljska, Češka, Slovačka grubo gazile u reforme, mi smo bili u Domovinskom ratu. Rat, obrana i poraće je potrajalo 10 godina. To nas je koštalo i kasnijeg ulaska u EU. Članstvo u EU jest bitno s nekoliko razina. Prvo, trgovinski, dio smo velikog tržišta, atraktivniji za ulaganja. Poduzetnici svi skupa na novoj razini mogu surađivati. Puno je tu razloga zašto smo mi na neki način zakasnili, ali ne trebamo se sad više vaditi na opravdanja, nego se trebamo pokrenuti iz lekcija koje smo naučili.
Hoće li ove godine biti riješeno pitanje Ine ili gradnje Pelješkog mosta?
Pelješki most sigurno. I to je također važan nacionalni projekt. Što se tiče Ine, ja vjerujem da očekivanja iz mađarsko – hrvatskog partnerstva nisu ostvarena. Ja sam skloniji da tražimo strateškog partnera, a ne da država otkupljuje dionice, ali to će Vlada odlučiti.
Postoji li više od jednog ponuđača?
To ne znam. U formalnom smislu ponuda, koliko je meni poznato, nema. Ali uopće treba se Vlada izjasniti što želi. Ne prodaje Vlada MOL-ove dionice, MOL je vlasnik tih dionica, a vrijeme kad je Vlada imala pravo prvokupa je završeno. Često govorimo o velikim investicijama, one se ne događaju, a za Hrvatsku je najvažnije stvoriti uvjete za sve poduzetnike koji žele u Hrvatskoj raditi, investirati, zarađivati, zapošljavati i plaćati porez. To je najvažnije, stvoriti uvjete za to.
Treba li nam jasnije i brže odlučivanje?
Treba nam jasna slika i vizija, ja vjerujem da ova Vlada usprkos svim problemima ima snagu i čvrstinu uhvatiti se u koštac sa svim tim. Trebamo naučiti lekcije, trebamo početi isporučivati reforme i rezultate, a oni će vrlo brzo doći. Uostalom, već se to vidi iz porezne reforme.
Usporava rast BDP-a, brine li vas to?
Ako budemo odlučni u provođenju reformi, ako se okrenemo podršci privatnog sektora i svih obrtnika i poduzetnika u Hrvatskoj, ne treba nas brinuti. Potencijal je ekonomski puno veći nego što bi se dalo zaključiti iz veličine naše zemlje.
Uskoro video…
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
